(VIDEO) IZA LEĐA SRBIJE SE NEĆE REŠAVATI "KOSOVO", RUSIJA JE TU DA TO SPREČI! Aleksandar Bocan-Harčenko zaledio sve koji ne žele dobro našoj zemlji!
Podeli vest
Nemoguće je nametanje rešenja kosovskog pitanja spolja a svako takvo rešenje ne može da bude trajno. Uopšte ne mislimo da je moguć nekiugovor sa nekim međunarodnim faktorima i drugim zemljama iza leđa Srbije. Za nas je najvažniji stav Beograda i potpuni i otvoreni dijalog sa Beogradom koji je ključni faktor u celoj ovoj priči.
Tako ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko odgovara na spekulacije da je moguće da velike sile na osnovu svojih interesa, mogu „skrojiti" kartu Balkana iza leđa Srbije.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da definitivno rešenje kosovskog pitanja treba da bude utvrđeno u Savetu bezbednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) donošenjem nove rezolucije koja bi zamenila važeću Rezoluciju 1244
09.05.2020
09:15
Povod za ovu vrstu spekulacija je nedavni intervju ruskog ambasadora jednom našem dnevnom listu koji je izazvao pravu buru reakcija. Iako je ambasador ponovo istakao rusku privrženost Rezoluciji 1244, pojavile su se kontroverzne spekulacije - s jedne strane da će format pregovora o rešenju kosovskog pitanja biti izmenjen i da će u pregovorima direktno učestvovati Rusija, a s druge strane - da velike sile „kroje" kartu Balkana…
- Nisam očekivao da će intervju izazvati tako burnu raspravu. Glavna tema intervjua bila je 75. godišnjca pobede nad fašizmom i dešavanja na međunarodnom planu u vezi sa ovim veličanstvenim datumom. O Kosovu sam izneo glasno i jasno poznati stav Rusije i nisam dodao i nisam imao nameru da dodam nešto novo. Na naslovnu stranu izvučeno je iz konteksta nekoliko reči. Zbog toga je došlo da toga da mi tobože tražimo novu rezoluciju što nije slučaj. Što se Rusije tiče, to je prva zemlja koja zna i traži da se, kad je reč o Kosovu, postupa po rezoluciji 1244 koja ostaje u punoj meri na snazi. Rekao sam i mogu da ponovim da će, kad i ako dođe do nekog rešenja, a smatramo da je moguće samo rešenje dve strane bez nametanja spolja, Savet bezbednosti moći da potvrdi tu odluku, putem rezolucije, što je uobičajen postupak. Takva potvrda Saveta bezbednosti UN je neophodna.
Foto: Tanjug
Dakle, svaka promena mora se definisati novim dokumentom?
- Da. Mi poštujemo rezoluciju 1244 i nema nikakvog drugog stava - poštujemo suverenitet i teritorijalnu celovitost Srbije. Od toga uvek polazimo. Ima puno pitanja u rezoluciji 1244 koja se odnose na privremene institucije, privremeni status, međunarodne aktivnosti itd. Ako dođe do nekog stabilnijeg rešenja između Beograda i Prištine, verovatno će biti moguća i promena više tačaka rezolucije 1244 koje se odnose, na primer, na međunarodno prisustvo. Mi ne mislimo da je Kfor ili Euleks zauvek, ili neke druge međunarodne institucije. Zbog toga su moguće i promene. Ali sada je u svakom slučaju preuranjeno da pričamo o detaljima, jer sad niko ne može tačno da kaže šta je moguće. Niko pouzdano ne zna kad je moguće početi dijalog između Beograda i Prištine, bez obzira na puno pritisaka. Što se tiče Rusije, mi ne tražimo da nama neko dozvoli da učestvujemo jer je Rusija stalna članica Saveta bezbednosti. Mi smo, kao stalna članica Saveta bezbednosti, prisutni. Naravno, za nas je najvažnija želja i interes Beograda da Rusija učestvuje u dijalogu.
„Između predsednika Rusije Putina i predsednika Srbije Vučića, po pitanju Kosova, kao i po svim drugim pitanjima naših bilateralnih odnosa, postoji otvoren i iskren, neprekidan dijalog i razmena mišljenja".
Ukoliko vas Beograd pozove vi ste spremni da učestvujete u dijalogu...
- Mi bi smo, pre bilo kakve odluke o učešću u dijalogu želeli da pouzdano znamo suštinu i da je sve ono što je već dogovoreno pod okriljem EU, prisutno na terenu, u životu, a ne samo na papiru. Ključni ugovori sve do sada nisu ispunjeni. Ima još nekoliko stvari: da sud u Hagu radi, a ne da samo prikuplja neke podatke i stvara privid da radi. I naravno, mi mislimo da je dijalog moguć ako želimo realno, trajno, dugotrajno rešenje koje bi odgovaralo interesima Srbijei stabilnosti u regionu. To može biti samo dijalog na osnovu rezolucije 1244.
Između predsednika Rusije Putina i predsednika Srbije Vučića, po pitanju Kosova, kao i po svim drugim pitanjima naših bilateralnih odnosa, postoji otvoren i iskren, neprekidan dijalog i razmena mišljenja. Naravno, postoji i dijalog na nivou ministara inostranih poslova. Sve je to na osnovu potpunog razumevanja i poklapanja stavova.
Nedavno smo bili svedoci jedne izjave predsednika Crne Gore koji odnose između Rusija i Amerike smatra uzrokom za loše odnose Rusije i Crne Gore.
Foto: Reuters/AP fotomontaža
- Problem je veliki i ozbiljan, mislim na nivo, ako uopšte mogu da kažem da postoji neki nivo naših odnosa. Niko, u svakom slučaju u Rusiji, nije očekivao da je tako nešto moguće u odnosima Rusije i Crne Gore. Ovo se razvilo kad sam bio u Moskvi na čelu departmana koji se bavi celim Balkanom. Problem je što je na svom putu ka učlanjivanju u NATO, rukovodstvo Crne Gore rado ispunjavalo neke spoljne zahteve koji ne odgovaraju pre svega interesu crnogorskog naroda, rado se pridružilo sankcijama protiv Rusije. Naravno, ne odgovaraju ni stabilnosti u regionu, ni ciljevima naših bilateralnih odnosa. Mi smo bili otvoreni. Rusija nije bila ta koja je učinila prvi korak ka ograničavanju bilateralnih odnosa. Reakcija Rusije je bila reakcija na rešenja doneta protiv Rusije i na štetu naših odnosa i naroda, koja su usvojena u Crnoj Gori na putu ka učlanjivanju u NATO. I što je to učlanjivanje postajalo intenzivnije, to je više takvih negativnih odluka bilo usvajano u Podgorici. Uprkos svoj bogatoj istoriji naših veza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da definitivno rešenje kosovskog pitanja treba da bude utvrđeno u Savetu bezbednosti (SB) Ujedinjenih nacija (UN) donošenjem nove rezolucije koja bi zamenila važeću Rezoluciju 1244
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
SAD, Južna Koreja i Japan najoštrije osuđuju produbljivanje vojne saradnje između Pjongjanga i Moskve, uključujući kontinuirani transfer oružja iz Severne Koreje u Rusiju, čime se produžava rat u Ukrajini, krši više rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i ugrožavaju stabilnost i u severoistočnoj Aziji i Evropi, saopštio je Stejt department.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
Despot Stefan Lazarević govorio je da će ljubav sve pobediti. U emisiji "Info veče" govorilo se o nečemu sasvim suprotnom, o mržnji. Mi u našoj zemlji mnogo gradimo, ali smo zanemarili najvažniji hram, a to je čovek. Mržnjom su se bavili umni ljudi kao što su Niče i Dučić, kao i sveti otac Justin Popović koji je rekao da je mržnja smrt duše. Na ovu temu govorili su ministar unutrašnje i spoljne politike Tomislav Momirović i prof. dr Dragoslav Slojević sa Fakulteta organizacionih nauka.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju i stručnjak za bezbednost Gordana Mišev.
Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio Nedeljka Vanovića (31) na kaznu zatvora od 20 godina jer je u noći između 3. i 4. marta 2021. godine na smrt pretukao Miroslava Milutinovića (28) u Borči.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Najkorisniji igrač NBA lige 2017. godine, Rasel Vestbruk (35) napustio je Los Anđeles Kliperse i sva je prilika zaigraće za Denver Nagetse sa Nikolom Jokićem (29)!
Šok snimak sa Evropskog prvenstva kruži društvenim mrežama! Navijači se opuste na tribinama, ali ne bi trebalo, jer nikada ne znate u kom trenutkl će da vas uhvatiti kamera.
Ruski pilot koji je upravljao Su-27P primorao je pilota F-16, danskog Ratnog vazduhoplovstva da promeni kurs kada je pokušao da naruši rusku vazdušnu granicu iznad Baltičkog mora. Snimak manevra objavio je Telegram kanal FighterBomber.
Rusija je ove godine ometala GPS na stotinama letova britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF). Detaljna analiza 1.467 letova 63 aviona RAF-a širom istočne Evrope i Bliskog istoka pokazala je da su 142 transportna i nadzorna leta RAF-a od 504 širom istočne Evrope bila predmet ometanja.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ruski predsednik Vladimir Putin postao je osnivač najvažnijeg globalnog trenda pronalaženja i diskusije o alternativama američkom dolaru i stvaranja novog, pravednijeg i transparentnijeg međunarodnog finansijskog sistema, izjavio je bivši ruski obaveštajac Andrej Bezrukov.
Ukrajinski vojni centri organizuju humanitarne akcije u Hersonskoj oblasti i pri frontovskim područjima kako bi dobili aktuelne informacije o stanovništvu i identifikovali muškarce za mobilizaciju, saznaje RIA Novosti iz hersonskog pokreta otpora.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Bivša manekenka Džil Dod (62) nije postigla vrtoglavo uspešnu karijeru, ali je bila dovoljno uspešna da uđe u harem svetski poznatog trgovca oružjem Adnana Kašogija.
Prilikom čišćenja ili u situacijama kada se po domu šire neprijatni mirisi, mnogi ljudi pribegavaju skupim hemikalijama. Sastojak koji skoro svako ima u kuhinji rešava probleme kao što su neprijatni mirisi, prljave plastične posude, pa čak i zaprljane pločice.
Folker Sloba Radanović otvoreno je govorio o životnim problemima te je otkrio kako najviše žali što gubi vreme sa sinom zbog prevelikog broja zakazanih nastupa.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.