Vesić: Srbija ima razloga za optimizam u 2023. godini
Podeli vest
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić poručio je danas da Srbija ima razloga za optimizam u 2023, jer je država za narednu godinu opredelila ogromna sredstva za kapitalne projekte, na čemu gradi očekivanja da ćemo ne samo izbeći recesiju, nego obezbediti stabilne stope rasta, dok se ekonomska i politička situacija u svetu ne stabilizuju
Domaćim prevoznicima koji su ostali bez kamiona u Ukrajini, nakon izbijanja sukoba u toj zemlji, država će isplatiti po dva miliona dinara subvencija, kao pomoć za nastavak poslovanja
14.12.2022
11:24
Vesić je, na konferenciji „Svet u 2023“ u Skupštini Srbije, istakao da nedavno usvojeni budžet za 2023. pokazuje da kriza, zbog koje su mnoge razvijene zemlje ušle u recesiju, ne utiče na strateško opredeljenje Vlade Srbije da nastavi da ulaže u kapitalne projekte.
- Zato Srbija za kapitalna ulaganja u narednoj godini izdvaja 3,6 milijarde evra - rekao je Vesić, i ukazujući koliko su to značajna sredstva, naveo da je 2011. godine, tadašnja vlada za kapitalne investicije planirala 305 miliona evra, a potrossila samo 275 miliona.
Upravo je visok nivo kapitalnih ulaganja jedan od razloga zbog kojih će Srbija ove, i naredne godine imati, u ovakvim okolnostima, stabilne stope rasta između 2,5 i tri odsto, koje bi bile veće da nije došlo do usporavanja tempa rasta u ekonomijama naših glavnih spoljnotrgovinskih partnera, rekao je ministar.
Država, poručio je, nastavlja da ulaže u velike infrastrukturne projekte, i da investira u vreme kada privredna aktivnost privatnog sektora zbog krize usporava, čime doprinosi očuvanju radih mesta i stabilnih stopa privrednog rasta u nestabilnim vremenima.
Vesić je napomenuo da, od kako je značajno uvećala nivo javnih investicija, Srbija beleži veće stope privrednog rasta od svetskog proseka.
Ilustrovao je to podacima - Srbija je, primera radi, 2018. godine u odnosu na 2017. godine iz budžeta za kapitalne investicije izdvojila 68 odsto više novca, a dok je 2017. godine rast BDP-a bio manji od svetskog proseka, 2,1 u odnosu na 3,8 odsto, već sledeće godine se situacija preokrenula – srpski BDP je porastao za 4,5 a svetski za 3,6 odsto.
Vesić je rekao i da rast javnih investicija nije zaustavila ni pandemija kovida-19, koja je zaustavila ceo svet, pa je 2020. godine u infrastrukturne projekte uloženo je 196 milijardi dinara, što je doprinelo da pad BDP-a od 0,9 odsto bude blaži, jer je svetski te godine smanjen za tri procenta.
Takođe, istakao je da su prošle godine kapitalni rashodi povećani na 373 milijarde dinara, a stopa privrednog rasta od 7,4 odsto je opet bila iznad svetskog proseka od šest procenata i jedna od najviših u Evropi.
- U ovoj i narednoj godini za te namene rezervisali smo oko 420 milijardi dinara i na tome gradimo očekivanja da ćemo ne samo izbeći recesiju, koja preti mnogim zemljama, nego obezbediti stabilne stope rasta dok se ekonomska i politička situacija u svetu ne stabilizuje - rekao je ministar Vesić.
Ministar je naglasio i da će nivo stranih direktnih investicija u Srbiju do kraja ove godine dostići rekordnih 3,9 milijardi evra, a da je u poslednjih pet godina uloženo više od 17 milijardi evra, dok su, poređenja radi, 2012. godine stranci u Srbiju uložili samo 750 miliona evra.
Vesić je naveo i da bez moderne infrastrukture, Srbija ne bi bila tako atraktivna za investiture, jer uz novi autoput niču i nove fabrike, a zahvaljujući tome nezaposlenost u Srbiji je na kraju drugog kvartala ove godine smanjena na rekordno niskih 8,9 odsto, dok je pre 10 godina bila 25,9 odsto.
Zato je, kaže, Vlada Srbije u budžetu za 2023. obezbedila značajna sredstva za gradnju autoputeva, brzih saobraćajnica, puteva, mostova, obilaznica, brze pruge do Mađarske, i do Niša, komunalnu, kanalizacionu, širokopojasnu komunikacionu infrastrukturu u ruralnim predelima, gasnog interkonektora Srbija - Bugarska, modernizaciju i gradnju novih objekata javne infrastrukture.
Kada je reč o zaduživanju država u vreme kovida i ukrajinskog rata, ministar je naveo da je od 2008. do 2012. godine, javni dug Srbije porastao sa 26,8 na čak 52,9 odsto BDP-a, dok je za proteklih 10 godina udeo javnog duga u BDP-u povećan samo sa 52,9 na 53,7 odsto.
- Zato Srbija ima razloga za optimizam - zaključio je Vesić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Domaćim prevoznicima koji su ostali bez kamiona u Ukrajini, nakon izbijanja sukoba u toj zemlji, država će isplatiti po dva miliona dinara subvencija, kao pomoć za nastavak poslovanja
Odluka predsednika SAD Džoa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke negativno će se odraziti na perspektive Ukrajine, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju države, na svom Telegram kanalu.
Iran je orkestrirao prošlonedeljne napade na francusku železničku mrežu za velike brzine, što je paralisalo saobraćaj uoči Letnjih olimpijskih igara 2024. u Parizu, izjavio je u petak izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
"Slobodna Bosna" danima vodi kampanju protiv Srbije i predsednika Vučića. Ipak, najgori su domaći izdajnici koji podržavaju medije iz Bosne, ali i Crne Gore i Hrvatske; a svi imaju jedan cilj: da vide uništenu Srbiju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su član GO SNS Branislav Ivković i novinar Darko Zlojutro.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
O predstojećim izborima u Americi, atentatu na Trampa, ali i o prekidu Bajdenove kandidature za predsednika, govorio je gost Vikend Info jutra glumac Branislav Lečić.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili u centru Beograda američkog državljanina A. M. M. (36), kod kojeg su pronašli pištolj i okvir sa šest pripadajućih metaka.
Pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore i tamošnje Aviohelikopterske jedinice MUP-a sproveli su danas akciju spasavanja na Durmitoru, u reonu Planinice, i pružili pomoć državljaninu Srbije kome je pozlilo.
Nikola Radosavljević (56) je pre tačno 17 godina zavio u crno ceo rodni Jabukovac. On je za devetostruko ubistvo "nagrađen" time što je, umesto u zatvor, poslat najpre u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a potom u Kliniku za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.
Vinko Paunović (53) iz Starčeva kod Petrovca na Mlavi ubio je pre tačno dve godine suprugu Julijanu (46) pa sebe, i to posle proslave porodične slave Svetog arhangela Gavrila!
Španski teniser večeras je istrčao na teren u dublu sa Karlosom Alkarazom, ali je njegov nastup u singlu na Olimpijskim igrama i dalje pod znakom pitanja.
Ukoliko Kamala Haris pobedi na predsedničkim izborima u SAD, izbiće „veliki ratovi“ na Bliskom istoku i „možda treći svetski rat“ , tvrdi bivši predsednik i republikanski kandidat Donald Tramp. Tramp je više puta optuživao Harisa i predsednika Džoa Bajdena da dovlače SAD ka globalnom sukobu.
Iran je orkestrirao prošlonedeljne napade na francusku železničku mrežu za velike brzine, što je paralisalo saobraćaj uoči Letnjih olimpijskih igara 2024. u Parizu, izjavio je u petak izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac.
Oružane snage Ukrajine koriste aerodrome trećih zemalja, posebno Poljske, za baziranje svojih vazduhoplovnih snaga. To se radi kako bi se ograničila mogućnost nanošenja udara na tehniku od strane Oružanih snaga Rusije.
Odluka Pentagona da počne rotirajuće raspoređivanje raketa dugog dometa u Nemačkoj od 2026. godine izazvala je pometnju u medijima i javnosti, što je navelo Nemce da sumnjaju u neophodnost takvog koraka i dovode u pitanje motive SAD.
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.