Gujon poslao snažnu poruku: Snažna volja Srba na tzv. Kosovu inspiracija za kontinuiranu borbu za prava i pravdu
Podeli vest
Direktor novoformirane Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije, Arno Gujon, ukazao je da je snažna i nepokolebljiva volja srpskog naroda na tzv. Kosovu inspiracija za kontinuiranu borbu za prava i pravdu, uz istovremeno traženje mirnih i konstruktivnih rešenja za trenutne izazove.
Zadatak Kancelarije na čijem je čelu biće da doprinese boljem protoku informacija, organizuje, sprovodi i podržava aktivnosti kojima će se u svetu predstavili srpska kultura, istorija, duhovnost, umetnost, jezik, nauka i sport.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon objavio je mapu zemalja koje su se zalagale za istinu i nisu podržale sramnu rezoluciju o Srebrenici.
Vlada Srbije saopštila je da je na današnjoj sednici imenovala političara i dobrotvora francuskog porekla, Arnoa Gujona na mesto direktora Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju.
23.05.2024
11:36
Gujon kaže da su reči francuskog pisca Lamartina, koji je u 19. veku napisao:
- Srbi su kao hrast, možeš ih iseći, ali ne i saviti!", snažna metafora koja opisuje otpornost i izdržljivost srpskog naroda, posebno u kontekstu teških uslova na Kosovu - reči su Lamartina.
Podsećajući da mu je pre šest godina zabranjen ulazak na tzv. Kosovo, Gujon navodi da ga je tzv. Kosovska policija uhapsila, pretresala i pretila mu.
Autorski tekst direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arnoa Gujona o rezoluciji o Srebrenici preneo je i ugledni francuski list Figaro.
Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon reagovao je na skandalozni naslov tajkunske Nove S!
19.05.2024
11:59
Ipak, kako navodi, "najvažnije je da njegova humanitarna organizacija i dalje funkcioniše i pomaže Srbima na Kosovu i Metohiji".
- Zabrana ulaska meni lično jako teško pada, jer sam tamo proveo gotovo pola života, sa radošću sam tamo provodio sve praznike, čekao Novu godinu, Božić, Uskrs. Moj kum živi tamo i moji prijatelji, koji ne mogu često da izlaze iz svojih enklava i koji ne dolaze baš često u centralnu Srbiju. Verujem da će se to kad-tad promeniti, i da će Srbi na KiM biti slobodni i ja slobodan da ih obiđem - ispričao je Gujon.
Zadatak novoformirane Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju, kako kaže njen direktor, biće da obavlja stručne poslove za Vladu Srbije, doprinosi boljem protoku informacija, kao i da učestvuje u organizovanju, sprovođenju i podržavanju aktivnosti kako bi se u svetu predstavili srpska kultura, istorija, duhovnost, umetnost, jezik, nauka i sport.
Navodi da će to vladino telo učestvovati u pripremi i sprovođenju obeležavanja važnih datuma i godišnjica Srbije.
- Ispred mene je veoma važan zadatak, koji zahteva strateški i pažljiv pristup. Uz zahvalnost predsedniku Vučiću i premijeru Vučeviću na podršci i ukazanom poverenju, imam jasan plan kako ću ga sprovesti u delo i pored stalnih pritisaka koje osećamo. Na prvom mestu je kreiranje jasnih poruka namenjenih stranoj javnosti koje treba da istaknu bogatu kulturnu baštinu, istorijske činjenice, ekonomske prioritete i težnje Srbije ka miru i stabilnosti - rekao je Gujon.
Prema njegovim rečima, ideja je da se realizuju kulturne manifestacije, izložbe, koncerti, filmske projekcije, konferencije koje promovišu srpsku kulturu, nauku i umetnost.
- Imamo šta da pokažemo i Srbi imaju mnogo toga čime mogu da se pohvale. Stranim medijima ćemo pružati sve relevantne informacije i aktivno ćemo demantovati sve netačne informacije i stereotipe - dodaje Gujon.
Govoreći o Reoluciji o Srebrenici i razmišljanjima francuske javnosti o njenom tekstu, Gujon kaže da francuska javnost, osim tog teksta, nije imala ni priliku da se upozna sa Rezolucijom i njenim posledicama.
- Javnost u Francuskoj se trenutno bavi drugim temama - poput nereda u Novoj Kaledoniji, izbora za evropski parlament ili porasta kriminala. Međutim, interesovanje postoji, moj tekst u 'Figaru' je bio ovih dana jedan od najčitanijih i najdeljenijih na društvenim mrežama. Ovo pokazuje da proaktivnost u javnoj diplomatiji daje rezultate - kaže Gujon.
Kako navodi, ubuduće će se redovno nuditi materijal inostranoj javnosti, a kada kaže "inostranoj javnosti" ne misli samo na zapadnu, gde, kao što je bio slučaj sa "Figaroom", uspeva ponekad da se probijemo, već i na prijateljske zemlje koje imaju više razumevanja za Srbiju i koje ne treba zapostavljati.
Na pitanje šta Srbija može još da učini da svetu pokaže da Srbi nisu genocidan narod, Gujon navodi da se videlo i na glasanju u Generalnoj skupštini UN u četvrtak da 107 zemalja sveta i dve trećine čovečanstva zna da Srbi nisu genocidan narod.
- Važno je da se obratimo narodima ostatka planete koji su glasali 'za', a to su uglavnom Zapad i zemlje pod njegovim direktnim uticajem. Zvaničnici su dobro informisani i u suštini znaju istinu, ali će oni uvek glasati za ono što im se kaže, ili za ono što misle da je u njihovom interesu. Problem je što drugi ešelon, a to su mejnstrim mediji i nevladine organizacije, uverljivo prenose te laži u koje, na kraju krajeva, veruje običan, neobavešten narod - navodi Gujon.
Istiće da će se aktivno promovisati istorijske činjenice u medijima, na konferencijama, simpozijumima, izložbama na međunarodnom nivou koje će predstaviti objektivne i istorijski tačne podatke o događajima iz prošlosti.
- Ova rezolucija koju su Nemačka i Ruanda podnele UN stvara hijerarhiju među žrtvama i reanimira endemski rasizam za koji se verovalo da je nestao u Evropi posle 1945. godine. Pitam se, zar sve porodice nevinih žrtava ne zaslužuju da se prema njima postupa sa istim saosećanjem? Kako su zemlje koje su podržale ovu rezoluciju mogle da ignorišu žrtve masakra u Kravici, počinjenog na Božić 1993. godine u ovom malom srebreničkom zaseoku? Čak 50 žena, dece, srpskih civila masakrirano je hladnim oružjem, mnogi su obezglavljeni, a oči su im prethodno izvađene. Smatram da 60.000 bošnjačkih, 30.000 srpskih i 8.000 hrvatskih žrtava ovog strašnog rata zaslužuju da se prema njima postupa sa istim poštovanjem - rekao je Gujon.
Dodaje da namernim ignorisanjem srpskih žrtava, ova Rezolucija oživljava bol i podstiče tenzije između zajednica.
U trenutku kada politički lideri u Sarajevu sistematski dovode u pitanje Dejtonski sporazum, kako kaže, koji ipak garantuje mir i sigurnost za sve u Bosni i Hercegovini, ova Rezolucija dodatno jača antagonizam.
- Sada je vreme je da se vratimo razumu, poštujemo međunarodno pravo i ostavimo prošlost u prošlosti kako bismo izgradili zajedničku budućnost - poručuje Gujon.
Na pitanje da prokomentariše to što su ga pojedinci iz opozicije u Srbiji nazivali "srpskim fašistom" jer je branio prava Srba, ali i reagovao na napade na predsednika Vučića, Gujon kaže da su se Srbi uvek borili protiv fašizma, a jedini fašistički projekat koji postoji od Drugog svetskog rata je projekat "velike Albanije".
- Ironija je da svako ko se suprotstavlja tom projektu i ko pomaže Srbima, makar i ne bio Srbin, biva prozvan da je fašista. To pokazuje lice tih ekstremista koji znaju samo da etiketiraju i crtaju mete na čelu. Pojedini u opoziciji ne mogu da mi oproste što sam izabrao i zavoleo Srbiju, a nisam morao. Međutim ne osvrćem se previše na kritike bez osnova. Kao i svaka javna ličnost, suočavam se sa različitim percepcijama i kritikama na svoj račun. Mislim da moja dela govore više od svih njihovih ružnih reči - dodaje Gujon.
Govoreći o akciji Novosti "Najplemenitiji podvig", čiji je i član žirija, Gujon kaže da je jako ponosan na to što jer ta akcija, koja se dodeljuje decenijama, pokazuje koliko je humanost živa u srpskom narodu, ne samo u Srbiji, već u celom regionu i dijaspori.
Na pitanje koliko svetu i čovečanstvu, uopšte, nedostaju plemeniti i humani ljudi, Gujon ističe "mnogo".
- Oseća se nedostatak na mnogim nivoima društva. Oni doprinose stvaranju bolje zajednice kroz nesebičnost i spremnost da pomognu drugima. Njihovo prisustvo je ključno za izgradnju međusobnog poverenja i saradnje, što su osnovni elementi za napredak i stabilnost svake zajednice. U Srbiji ima stvarno mnogo humanih i solidarnih ljudi, rekao bih više nego u mnogim drugim zemljama, možda baš zato što Srbi nisu izgubili identitet i osećaj pripadnosti - zaključio je Gujon.
Direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon reagovao je na objavu Save Manojlovića u kojoj najavljuje blokadu izora 2. juna.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon izjavio je danas da se sa tugom i pijetetom sećamo svih žrtava zločina u Starom Gracku, u nadi da je pravda na kraju ipak dostižna, a da će zločinci dobiti zasluženu kaznu.
Trinaestu godinu zaredom, humanitarna organizacija „Solidarnost za Kosovo“ organizovala je letovanje na moru za 42 dece sa Kosova i Metohije. Zahvaljujući humanitarcu Arno Gujonu, do sada više od 600 dece iz enklava imalo je priliku da deo letnjeg raspusta provede na moru.
U emisiji Info veče o pritiscima na srpski narod, koji se događa već decenijama, ali i o tome kakvu ulogu igra politika u sportu i koji je pravi cilj Zapada, govorili su gosti Dragan Milošević, pisac i Tomislav Kresović, publicista.
18.06.2024
22:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon objavio je mapu zemalja koje su se zalagale za istinu i nisu podržale sramnu rezoluciju o Srebrenici.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Izraelski zvaničnici predali su američkim poslanicima spisak oružja za koje žele da se brzo pronađu tokom posete premijera Benjamina Netanjahua Vašingtonu, izvestio je u četvrtak Politiko.
SAD su odavno postale „imperija laži“ jer nastavljaju da guraju lažne narative o Kini i drugim zemljama kako bi osigurale svoju poziciju na globalnom nivou, rekao je Žang Ksiaogang, portparol Ministarstva odbrane u Pekingu.
Pentagon je utvrdio da su u obračunu za municiju, rakete i drugu opremu poslatu Ukrajini počinjene greške u iznosu od dve milijarde dolara, što je omogućilo pronalaženje dodatnih dve milijarde dolara za oružje za Ukrajinu.
Oružane snage Ukrajine našle su se u taktičkom opkoljenju pod Progresom u DNR, a cela komanda četa je poginula, rekao je bivši zamenik komandanta bataljona Azov* Igor Mosijčuk u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.