DANAS GRAĐANI SRBIJE ODLUČUJU NA REFERENDUMU O PROMENI USTAVA
Podeli vest
Građani Srbije odlučivaće danas na Republičkom referendumu o promeni Ustava u oblasti pravosuđa koji će biti sproveden na glasačkim mestima u periodu od 7.00 do 20.00 časova
Referendumsko pitanje glasi "Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?", o kojem će se građani izjasniti zaokruživanjem odgovora "da" ili "ne".
Gradska izborna komisija grada Kruševca, povodom republičkog referenduma radi potvrdjivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije, raspisanog za 16. januar 2022. godine, obaveštava gradjane da glasač koji nije u mogućnosti da glasa na glasačkom mestu (nemoćno ili sprečeno lice) može to da obavi van glasačkog mesta.
15.01.2022
16:06
Promenu Ustava predložila je Vlada Srbije u cilju obezbeđivanja veće nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti sudstva, veće samostalnosti i odgovornosti javnog tužilaštva, bolju zaštitu prava građana i jačanje vladavine prava.
Amandmani predviđeni Aktom o promeni Ustava odnose na samo pravosuđe i njima se ne menjaju drugi delovi Ustava.
Naime, amandmanima se, kako ukazuju stručnjaci, predviđaju dodatne garancije za nezavisnost sudstva i sudija, garantuje se i stalnost sudijske funkcije i predviđa da će najviši sud u Republici biti Vrhovni sud.
Menjaju se zapravo ustavne odredbe o uređenju sudova i javnih tužilaštava, a imajući u vidu da postoji međuzavisnost između ovih odredbi i drugih odredbi Ustava, izmenjeni su i članovi koji se tiču načela podele vlasti, nadležnosti Narodne skupštine, način odlučivanja u Narodnoj skupštini i sastav Ustavnog suda, kao i izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda.
Prema predloženim amandmanima, sudije, predsednika Vrhovnog suda i predsednike sudova biraće Visoki savet sudstva (VS S), a ne više Narodna skupština, a predviđene su i promene u organizaciji javnog tužilaštva koje treba da obezbede samostalnost i odgovnost javnih tužilaca.
Glavne javne tužioce i javne tužioce biraće Visoki savet tužilaca, a ne više Narodna skupština.
Proklamovano je i da je sudija nezavisan, kao i da je zabranjen svaki neprimereni uticaj na sudiju u vršenju sudijske funkcije.
Ukida se prvi izbor sudija na mandat od tri godine i garantuje stalnost sudijske funkcije, koja traje od izbora za sudiju dok sudija ne navrši radni vek.
Predviđeni su i razlozi iz kojih sudiji može pre vremena da prestane funkcija, što znači da se zakonom ne mogu propisati drugi razlozi.
Odluku o prestanku funkcije može da donese samo organ koji sudije i bira - VS S.
Amandmani predviđaju i promenu naziva najvišeg suda u Republici, pa će umesto Vrhovni kasacioni sud taj sud nositi naziv Vrhovni sud, koji je prema objašnjenju Republičke izborne komiisjem u skladu sa pravnom tradicijom Srbije, kao i sa nadležnostima koje tradicionalno ima najviši sud u državi.
Predloženim rešenjima se ukida izbor sudija u Narodnoj skupštini i predviđa se izbor isključivo od strane VS S.
Taj organ činiće 11 članova od kojih su šest sudije koje biraju njihove kolege sudije, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština i predsednik Vrhovnog suda koji.
Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti će na ovaj način u potpunosti biti isključeni iz izbora sudija, a isto važi i za izbor predsednika Vrhovnog suda i predsednike sudova, koje će takođe birati VS S.
Za članove VS S iz reda istaknutih pravnika mogu biti izabrana lica sa najmanje 10 godina iskustva u pravnoj struci, koji ne mogu biti članovi političke stranke i moraju biti dostojni ove funkcije.
Njih će birati Narodna skupština posle sprovedenog javnog konkursa, a detaljni uslovi za konkurs biće propisani zakonom.
Najveće promene tiču se organizacije javnog tužilaštva i predviđaju da funkciju javnog tužilaštva vrše Vrhovni javni tužilac, glavni tužioci i javni tužioci.
Glavni tužioci vršiće funkciju sadašnjih javnih tužilaca, a sadašnji zamenici javnih tužilaca postaće javni tužioci i vršiće funkciju javnog tužilaštva zajedno sa glavnim javnim tužiocima.
Predviđenom promenom obezbeđuje veća samostalnost i odgovornost nosilaca javnotužilačke funkcije, jer će postupajući javni tužilac imenom i prezimenom odgovarati za svoj predmet, jer je on u kontaktu sa strankama (okrivljeni mi oštećenim) a ne javni tužilac koji sada stoji iza svake odluke tužilaštva, iako nema neposredan kontakt sa strankama i ne postupa u predmetima.
U skladu sa nazivom najvišeg suda promenjen je i naziv najvišeg javnog tužilaštva koje se više neće zvati Republičko javno tužilaštvo već Vrhovno javno tužilaštvo, a kojim rukovodi Vrhovni javni tužilac.
Amandmani predviđaju i da glavne javne tužioce i javne tužioce bira Visoki savet tužilaca, a ne više Narodna skupština na predlog Vlade.
Međutim, samo će Vrhovnog javnog tužioca i dalje birati Narodna skupština na predlog Visokog saveta tužilaca, posle sprovedenog javnog konkursa.
Visoki savet tužilaca biće samostalan državni organ koji obezbeđuje i jemči samostalnost i javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca.
Ovaj organ ima 11 članova od kojih su pet javni tužioci koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skuoština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.
Amandmanima je predviđeno da ministar ne može da glasa u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti javnih tužilaca.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gradska izborna komisija grada Kruševca, povodom republičkog referenduma radi potvrdjivanja Akta o promeni Ustava Republike Srbije, raspisanog za 16. januar 2022. godine, obaveštava gradjane da glasač koji nije u mogućnosti da glasa na glasačkom mestu (nemoćno ili sprečeno lice) može to da obavi van glasačkog mesta.
Odluka predsednika SAD Džoa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke negativno će se odraziti na perspektive Ukrajine, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju države, na svom Telegram kanalu.
Iran je orkestrirao prošlonedeljne napade na francusku železničku mrežu za velike brzine, što je paralisalo saobraćaj uoči Letnjih olimpijskih igara 2024. u Parizu, izjavio je u petak izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
"Slobodna Bosna" danima vodi kampanju protiv Srbije i predsednika Vučića. Ipak, najgori su domaći izdajnici koji podržavaju medije iz Bosne, ali i Crne Gore i Hrvatske; a svi imaju jedan cilj: da vide uništenu Srbiju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su član GO SNS Branislav Ivković i novinar Darko Zlojutro.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
O predstojećim izborima u Americi, atentatu na Trampa, ali i o prekidu Bajdenove kandidature za predsednika, govorio je gost Vikend Info jutra glumac Branislav Lečić.
Pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore i tamošnje Aviohelikopterske jedinice MUP-a sproveli su danas akciju spasavanja na Durmitoru, u reonu Planinice, i pružili pomoć državljaninu Srbije kome je pozlilo.
Nikola Radosavljević (56) je pre tačno 17 godina zavio u crno ceo rodni Jabukovac. On je za devetostruko ubistvo "nagrađen" time što je, umesto u zatvor, poslat najpre u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a potom u Kliniku za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.
Vinko Paunović (53) iz Starčeva kod Petrovca na Mlavi ubio je pre tačno dve godine suprugu Julijanu (46) pa sebe, i to posle proslave porodične slave Svetog arhangela Gavrila!
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije izneo je očekivanja pred sutrašnji start na Olimpijskim igrama i duel sa Sjedinjenim Američkim Državama u Lilu (17.15, RTS 1).
Ukoliko Kamala Haris pobedi na predsedničkim izborima u SAD, izbiće „veliki ratovi“ na Bliskom istoku i „možda treći svetski rat“ , tvrdi bivši predsednik i republikanski kandidat Donald Tramp. Tramp je više puta optuživao Harisa i predsednika Džoa Bajdena da dovlače SAD ka globalnom sukobu.
Iran je orkestrirao prošlonedeljne napade na francusku železničku mrežu za velike brzine, što je paralisalo saobraćaj uoči Letnjih olimpijskih igara 2024. u Parizu, izjavio je u petak izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac.
Oružane snage Ukrajine koriste aerodrome trećih zemalja, posebno Poljske, za baziranje svojih vazduhoplovnih snaga. To se radi kako bi se ograničila mogućnost nanošenja udara na tehniku od strane Oružanih snaga Rusije.
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.