NEPOTKUPLJIVI VOŽD KARAĐORĐE! Istorija Srbije bi potpuno drugačije izgledala da je uradio ovo
Podeli vest
Đorđe Petrović, poznat kao Karađorđe odnosno Crni Đorđe, bio je vožd (vođa) Prvog srpskog ustanka i rodonačelnik dinastije Karađorđevića, koji je mogao da promeni istoriju Srbije da nije odbio pregovore sa Turcima.
Povratkom od sultana odmetnutih dahija u Beogradski pašaluk (Smederevski sandžak), početkom 19. veka, položaj Srba postaje nepodnošljiv i oni počinju pripreme za oružani otpor. Početkom 1803. godine, 12 knezova sastaju se u Bogovađi i dogovaraju se da se obrate sultanu za pomoć ali i da za osam meseci podignu ustanak.
Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine, kada je u jutarnjim časovima počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.
06.04.2023
08:12
Potresnim rečima prota bukovički Atanasije opisuje ovo stanje na sastanku šumadijskih prvaka u Orašcu (tokom jedne svadbe) na Aranđelovdan 1803. godine: "Već zemlja stenje, a nebo nad nama plače gledajući tolika i takva nečuvena tiranstva na nama. Braćo, mi smo robovi, nismo samo mi nego i naši sinovi, unuci, praunuci i tako doveka; a braćo moja, tri puta je bolje mreti slavno nego u robstvu živeti doveka sramno".
Presretnuto pismo
Situacija se iz dana u dan pogoršavala. Vraćanjem čitlučkih odnosa i pravljenjem hanova po selima, ukinuta je Srbima teško stečena knežinska samouprava u Beogradskom pašaluku. Te davne 1803. godine pripremu srpskog ustanka poremetilo je i jedno presretnuto pismo.
Knez Aleksa Nenadović pisao je tokom leta u Zemun baronu Mitezeru o pripremama među Srbima za ustanak i tražio džebanu od Austrijanaca, ali je pismo dospelo u ruke dahija koje su već odranije načule da Srbi nešto spremaju, a sada su imale i čvrst dokaz.
"Da znate da smo mi ove dahije među sobom posvađali i oni će se skoro između sebe potući; zato molimo pripravite dzebane i oficira, a vojske dosta imamo, da nam pomognu da dahije odavde oteramo" pisalo je, između ostalog, u pomenutom pismu.
Srbi su ustanak planirali na proleće, "kad šuma ozeleni". Međusobno posvađane dahije nisu više imale šta čekati i zbijaju svoje redove, plašeći se Austrije, ali i pretnje od samog sultana. Između 4. i 10. februara 1804. godine ubijeno je više od 70 najuglednijih Srba. Ovaj događaj u istoriji je poznat kao "seča knezova", a među onima koji su stradali bili su Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin, Marko Čarapić, Hadži Ruvim... Njihove odsečene glave odnete su u Beograd i nabijene na kolje.
Vreme meteža i nesigurnosti dostiglo je sečom knezova svoj vrhunac. Mnogi viđeniji ljudi bili su pobijeni, dok su se ostali sakrili po šumama i u zbegovima razmišljali o otporu ili bekstvu iz pašaluka. Atmosfera neizvesnosti pronosila se pašalukom. Kako je Vuk Karadzić beležio: ’’Tu sad drugoga suda ni spasenija nema, nego da se branimo i da bijemo i mi nji; kad ćemo vezani ženski mrijeti, od njihovi dzelata i seiza, bolje da umremo junački, kao ljudi...’’.
Kako je sve počelo?
Narodni predstavnici iz pojedinih nahija okupili su se u Orašcu u Marićevića jaruzi, ponovo pod okriljem svadbe, na Sretenje, u utorak 14.(15.) februara 1804. godine kako bi doneli odluku o tome šta im je činiti. Dogovoreno je da se krene u obračun sa dahijama.
Ulogu vođe ustanika najpre su odbili harambaša Stanoje Glavaš i orašački knez Teodosije Marićević, da bi na kraju tu ulogu prihvatio Đorđe Petrović (Karađorđe) koji je izbegao seču tako što je uspeo da se odupre Turcima koji su došli po njega i zatim otišao kod Stanoja Glavaša koji se krio kod jataka.
Istoga dana paljenjem hanova u Orašcu, Raniloviću, Topoli, Žabarima i drugim selima pokrenuti su točkovi "srpske revolucije" kako je svoje delo kasnije nazvao nemački istoričar Leopold Ranke. Odmah su razaslata pisma nahijama i njihovim narodnim prvacima sa obaveštenjem da je počelo paljenje hanova i proterivanje Turaka i da svi počnu činiti isto.
Nepotkupljivi Karađorđe
Aganlija i Karađorđe susreli su se u snegom zavejanoj Drlupi 24.(25.) februara 1804. godine ali je umesto dogovora došlo do sukoba u kom su dvojica poginula, Aganlija je bio ranjen u nogu, a Stanoje Glavaš u glavu. Zbog hladnoće i snega ni oružje nije radilo kako treba. Iako Srbi prvog dana sukoba nisu bili u povoljnom položaju, Aganlija se sutradan povukao u Beograd koji je narednih dana odsečen od ostatka pašaluka.
Dahije ipak pokušavaju još jednom da pregovaraju. Sa Turcima u Palanku na pregovore dolazi beogradski mitropolit Leontije koji je još ranije upozorio Karađorđa da ništa Turcima ne veruje. Dahije su nudile Karađorđu 500 kesa novaca, imanja i zvanje vrhovnog kneza, pa čak i garancije stranog vladara ali je Karađorđe sve odbijao: "Dogod ja gledam grobove našije serbski knezova, koje su daije isekle i dogod vi ne ubijete mene kao i druge knezove čto ste isekli, među nama neće biti mira".
Šta je bilo posle?
Boj na Drlupi bio je "vatreno krštenje" u borbi ustanika sa dahijama za koje je pašaluk bio izgubljen. Povratka na staro više nije moglo biti i za dva i po meseca 10 od 12 nahija pašaluka bilo je oslobođeno, a Beograd opsednut.
Dahije uskoro beže Dunavom na Adu Kale gde ih je sa svojom četom pohvatao Milenko Stojković i pobio avgusta 1804. godine, a njihove glave zatim poslao u Beograd, pa potom i u Istanbul.
Dahija više nije bilo ali bio je to tek početak srpske revolucije i dugotrajne borbe za nezavisnost Srbije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Jovan
pre 1 godinu
Za pisca članka o Karadjordju. Ima netačnosti. Teodosije Marićević nije bio knez, već bivši knez tada samo poznati trgovac, knez Orašački je bio Marko Savić, i on je bio predložen za vodju (u knjizi "Svedočanstva I srpskog ustanka", 1959. kao i u knjizi Karadjordje 2, Vukićević. Nije zapaljen han u Raniloviću jer ga nije ni bilo, već u Sibnici. Ranilci nisu hteli da se dižu na ustanak, pa je Karadjordje jednog mrtvog turčina okačio na kuću nekog dede koji odgovarao seljane da se ne dižu na ustanak, (isti izvori).Marko Savić je zajedno sa Djukom Filipovićem iz s. Jagnjila bio komandant Kragujevačke nahije ali nijedan nije proglašen vojvodom jer je Karadjordje pored , vodjstva celog ustanka zadržavao i vodjstvo nahije, zbog stalnih nasrtaja, nezadovoljnih vojvoda i porodice Nenadović.
Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji 1941. godine, kada je u jutarnjim časovima počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.
U Nikolajevu su se pojavili strani vojnici starosti oko 20 godina, izjavio je koordinator proruskog nikolajevskog pokreta otpora Sergej Lebedev za RIA Novosti.
Prešli ste granicu, naš odgovor će biti neizbežan, i biće usmeren ne na ukrajinske trupe koje ste vi obučili i naoružali, ne na vaše instruktore u Ukrajini, već direktno na vas. Dalje povratka nema, izjavio je ruski politikolog Andrej Perla povodom napada na Sveastopolj 23. juna.
Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da je Srbija stub stabilnosti na Zapadnom Balkanu, i da svaku optužbu o drugačijim namerama Beograda treba apriori odbaciti kao lažnu vest, posebno kada takve tvrdnje dolaze od predstavnika privremenih institucija samouprave u Prištini.
Meteorolog RHMZ-a Milenko Jovanović istakao je da su nepogode koje su zahvatile Srbiju poslednjih dana pojava koju ćemo češće viđati u budućnosti, ali to ne znači da će se one toliko napredovati da nećemo moći da živimo od njih.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je profesor sa Fakulteta političkih nauka dr Milan Petričković. On je komentarisao nemire u Turskoj, izazvane problemom sa sirijskim migrantima u toj zemlji.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta najavio je da bi deo opozicije mogao da donese alternativnu deklaraciju posvećenu obeležavanju navodnog genocida u Srebrenici. Lazović je osudio održavanje sednice Skupštine Srbije 11. jula jer je, kako kaže, to dan kada se obeležava sećanje na događaje u Srebrenici, a ne trenutak za usvajanje Svesrpske deklaracije. Na ovu šokantnu najavu reagovao je gost "Info jutra" publicista Darko Zlojutro.
Gost emisije "Info jutro" televizije Informer bio je Zoran Spasić iz Centra za bezbednost i međunarodnu politiku. On je komentarisao iskopavanje litijuma u Srbiji.
U višem javnom tužilaštvu u Zaječaru u 10 sati počelo je saslušanje svedoka u slučaju male Danke Ilić (2) koja je 26. marta nestala iz Banjskog Polja, a za čije ubistvo su osumnjičena dvojica radnika JKP "Vodovod" iz Bora, Dejan Dragijević i Srđan Janković.
Adnan Hot, vehabija iz Novog Pazara, uhapšen je i saslušan u Tužilaštvu za organizovani kriminal zbog podsticanja na terorizam. Pre hapšenja, duže vreme je na društvenim mrežama objavljivao klipove u kojima veliča Islamsku državu i poziva na ubijanje Jevreja.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je protiv dvojice policijskih službenika PS u Lučanima pokrenut disciplinski postupak za teške povrede službene dužnosti.
Igor Despotović (25) koji je uhapšen prošle subote u porodičnom stanu na Novom Beogradu nakon terirističkog napada ispred izraelske ambasade koji je izveo Miloš Salahudin Žujović (25), u školi bio usamljenik.
Miroslav Mimi Blažić (21) iz Piromana kod Obrenovca, poginuo je danas na gradilištu, kada je pao sa otprilike 6 metara visine, dok je nosio sigurnosni pojas.
Srpski fudbaler Strahinja Pavlović odličnim partijama na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu na sebe je skrenuo pažnju premijerligaša Brentforda, a sada se kao ozbiljan konkurent navodi i Milan!
Britanski "Dejli Mejl" piše da su "smešni šefovi na Bi-Bi-Siju" pobrkali raspored i da zbog toga niko u Britaniji nije mogao da vidi prvih 20 minuta meča Đokovića i Firnlija, a navijači su osuli drvlje i kamenje po ovom mediju, jer to nije prvi put da se ogreše o najboljeg igrača svih vremena.
Mađarski premijer Viktor Orban doputovao je u Moskvu, gde planira da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i razgovara o načinima za rešavanje ukrajinske krize, saopštio je portparol premijera Bertalan Havaši.
Američki predsednik Džozef Bajden ponovo je napravio gaf, rekavši da je "ponosan" što je "prva crnkinja koja je služila s crnim predsednikom", piše britanski Telegraf.
Premijer Poljske Donald Tusk obratio se premijeru Mađarske Viktoru Orbanu nakon pisanja medija da Orban planira da otputuje u Moskvu i da se sastane sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.