• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Blic/Informer

28.02.2022

16:24

GODIŠNJE ZBRINEMO OKO MILION PACIJENATA, JUČERAŠNJI DAN JE ISTORIJSKI! Dr Ašanin o novom Kliničkom centru i važnosti ROBOTA!

Marko Đoković

Društvo

GODIŠNJE ZBRINEMO OKO MILION PACIJENATA, JUČERAŠNJI DAN JE ISTORIJSKI! Dr Ašanin o novom Kliničkom centru i važnosti ROBOTA!

Podeli vest

Srbija je dobila novi Klinički centar. Nova zgrada ima 12 spratova, 825 kreveta i 34 operacione sale. Tim povodom ovog jutra u „Uranku“ na televiziji K1 gostovao je prof. dr Milika Ašanin, direktor KCS

- Jučerašnji dan je bio veliki, istorijski dan i praznik za srpsko zdravstvo. Dobili smo najmoderniju i najsavremeniju bolnicu, izgrađenu i uređenu prema najmodernijim standardima koji postoje u zdravstvu danas. Mi godišnje zbrinemo oko milion pacijenata - kazao je prof. dr Ašanin na K1.

Foto: Marko Đoković

Milika Ašanin

Profesor Ašanin kazao je u „Uranku“ da je daleke 1973. godine u Skupštini Srbije donet zakon o gradnji zgrade Kliničkog centra Srbije.

- 1976. godine počeli su prvi radovi na temeljima nove zgrade. Ja sam tada bio student. Zidalo se do određenog nivoa i vrlo brzo se sa gradnjom stalo. Radovi su potom obnovljeni 1983, a 1987. godine u rad je puštena poliklinika, to je prijemni deo u kojoj je moguć samo ambulantni rad. Od tada zgrada je konzervirana i ostavljena nedovršena do 2018. godine kada su ponovo počeli radovi. Razlog za toliko čekanje u izgradnji je da se čekalo bolje vreme, sa većim finansijskim mogućnostima. Zgrada je ostavljena da se urušava, bila je devastirana, ostavljena da propada. Taj deo koji je radio je postojeća kula koja je ušla i u plan sadašnje rekonstrukcije - kazao je direktor KCS.

Foto: Marko Đoković

Objasnio je dr Ašanin da je 2010. godine urađen projekat koji je skupo plaćen, i koji je u mnogim elementima bio zastareo.

- Imali smo ozbiljne intervencije na projektu, rađena je dopuna, dodavana su nova rešenja. Aktivno je bila uključena i struka. Najveće promene u projektu je doživeo prijemni deo. On je sada vrlo moderan i savremen. U ranijem Urgentnom centru, u ambulanti u delu za reanimaciju, imali smo samo dva mesta za pacijente što je jako malo. U novom Urgentnom centru imamo 24 takva mesta. Veći su bolnički kapaciteti na prijemu, ali su i mesta izdeljena prema prioritetima lečenja. Pacijent koji je životno ugrožen, nepokretan, kojem je potrebna reanimacija, on odmah ide u crvenu zonu. Ozbiljno bolestan pacijent, nepokretan ali koji nije neposredno životno ugrožen ide u narandžastu zonu.

Foto: Informer

Profesor Ašanin je kazao da je prva asocijacija na Urgentni centar bio uzak hodnik, ogromne gužve i malo ambulanti.

- Sve će to sada biti potpuno drugačije. Ogroman je prostor, imamo veliki broj bolesničkih mesta, pored svakog kreveta nalazi se izuzetna oprema, respiratori, stubovi za infuzije, pristup kiseoniku... Sada tu lekar čeka pacijenta. Zaposlili smo specijaliste urgentne medicine i oni će tu raditi. Nema čekanja, na delu će biti stručno razvrstavanje pacijenata po redu hitnosti. Dobićemo i u brzini i u kvalitetu – naglasio je Ašanin.

Foto: Tanjug/Tara Radovanović

Novi kadar i multidisciplinarni pristup

Kako je kazao u „Uranku“, u prethodnom periodu zapošljavali su se i lekari, i medicinske sestre, medicinski tehničari.

- Imali smo konkurse za osoblje u kovid bolnicama, primali smo od 2018. godine i diplomce, svršene studente dvaput godišnje, i to u proseku 24 diplomca godišnje. Dobili smo neverovatne uslove koji u srpskom zdravstvu nisu postojali. Svi smo pod jednim krovom, možemo da radimo zajedno, da imamo timove. To ranije nismo imali. Naše klinike su bile u raznim objektima, na 34 hektara. Sada možemo da se konsultujemo i radimo zajedno, a to je mnogo važno za multidisciplinarni pristup.

Foto: Informer

Kazao je dr Milika Ašanin da novi KCS ima 12 spratova.

- Dva su ispod zemlje, i na minus dva nam je sterilizacija, odeljenje za nuklearnu medicinu, gama kamere, PET centar. Od minus jedan, nula, jedan i dva je najistureniji deo, a to je Urgentni centar kao i odeljenja intenzivne nege – kaže dr Ašanin. – Naše osoblje već danima obilazi prostor i upoznaje se sa njim. Pripremamo se uveliko za preseljenje u novu zgradu. Ostala je da se uradi rekonstrukcija postojeće kule. Van Kliničkog centra će ostati Prva hirurška klinika, digestivna hirurgija, Klinika za endokrinologiju, neurologiju, Neurohirurška klinika, Klinika za dermatologiju. U planu je da Klinika za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju iz Zvečanske pređe u zgradu gde je bio Urgentni centar, kao i Klinika za traumatologiju i ortopediju pređe u hirurški deo UC. Tako bi dobili veći prostor, veći broj kreveta, i bolje uslove za rad, jer smo mi tu zgradi sređivali i mnogo u nju uložili.

Foto: Informer

Prof. dr Milika Ašanin naglasio je da će novi Klinički centar Srbije biti bolnica za sve građane Srbije.

- Svaki treći pacijent kojeg smo lečili u KCS bio je iz unutrašnjosti. Sada ćemo imati još veće mogućnosti za prijem. Nama su slali najteže pacijente, jer smo mi na najvišem tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Dobićemo tri magnetne rezonance, šest skenera, 12 rendgen aparata. Urgentni centar, na primer, nije imao magnet. Sada ćemo imati najbolju i najsavremeniju moguću opremu. Niko u regionu je nije imao, i nema je.

Foto: Informer

Robot

Profesor Ašanin kazao je da je robot izuzetno važan.

- To je tehnologija takozvane minimalno invazivne hirurgije. Na nekoliko tačaka ulaziće se robotskim instrumentima, kamerom sa dva instrumenta koju će navoditi hirurg, i koja će omogućiti mnogo veću sliku od one koju bi imao hirurg čak i kada bi pravio veliki rez. Tako se omogućava precizan hirurški rad. Ti pacijenti manje krvare, manje ih boli, manji je rizik za infekciju, i izlaze iz bolnice za dan do dva.

Foto: Informer

O koroni

Profesor se u „Uranku“ pojavio sa maskom i na pitanje Jovane Joksimović šta se događa sa koronom, kazao je:

- Mi sledimo preporuke struke, radimo sa pacijentima i mi smo rizični za naše pacijente i moramo sve učiniti da ih ne dovedemo u opasnost. Moramo da ih zaštitimo. Zato nosim masku. Juče smo u Infektivnoj klinici imali manje od 100 pregleda dnevno, konkretno 66. U Batajnici imamo 358 hospitalizovanih pacijenata, a krajem januara bilo ih je više od 800. Imamo više otpusta nego prijema sada i to je dobra vest – kazao je Ašanin.

Bonus video:




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

TV

Opozicija hoće da etiketira narod koji je glasao za nju kao genocidan! Srbija je postala problem od 2012. jer smo počeli da pričamo o svojim žrtvama! (VIDEO)
Live TV

Opozicija hoće da etiketira narod koji je glasao za nju kao genocidan! Srbija je postala problem od 2012. jer smo počeli da pričamo o svojim žrtvama! (VIDEO)

Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta najavio je da bi deo opozicije mogao da donese alternativnu deklaraciju posvećenu obeležavanju navodnog genocida u Srebrenici. Lazović je osudio održavanje sednice Skupštine Srbije 11. jula jer je, kako kaže, to dan kada se obeležava sećanje na događaje u Srebrenici, a ne trenutak za usvajanje Svesrpske deklaracije. Na ovu šokantnu najavu reagovao je gost "Info jutra" publicista Darko Zlojutro.

05.07.2024

10:31

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija