KAKO OBJASNITI DECI PRETNJE BOMBAMA? OVO bi trebalo da PROČITAJU i nastavnici i roditelji!
Podeli vest
Školski psiholozi kažu da je najbitnije da roditelji ostanu pribrani i uliju deci sigurnost
Dojave o podmetnutoj elektronskoj napravi stigle su jutros na elektronske adrese više osnovnih i srednjih škola u Srbiji, saopštilo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Izmenama Zakona o nauci i istraživanjima trebalo bi konačno da bude rešen status istraživača koji rade projekte na fakultetima
20.05.2022
21:56
Dojave su stigle na mail adrese 134 osnovne škole na teritoriji Školske uprave Novi Sad, kao i nekim školama u Pirotu, Nišu, Babušnici, Vlasotincu, Lebanu i Kuršumliji.
Ovo je samo jedan u nizu ovakih incidenata koji su maltene postali svakodnevni. Međutim, postavlja se pitanje kako detetu saopštiti da je bomba u školi i šta raditi ako se uspaniči.
Foto: Tanjug Dragan Kujundžić
Bitno je kako odrasli reaguju
Deci treba reći istinu
Školski psiholog Biljana Lajović kaže da je ovo potpuno nova pojava i da se tu mogu desiti dve situacije. Prva je kada dođe do dojave u samoj školi.
- Deca koja su odrasla i velika shvataju šta to znači, a mislim da im treba reći istinu rečima koje će razumeti. Dakle, reći im da je neko javio da je postavio napravu, da će to biti provereno, a najvažniji momenat je da im se kaže da neće biti problema. Najviše zavisi od toga kako odrasli reaguju. Ako vi budete u panici i deca će biti u panici. Moramo da povedemo računa da budemo oprezni, ali da ne pravimo paniku. Ako reagujemo razumno, onda se deca neće uspaničiti - objasnila je Lajovićeva.
S druge strane, ona naglašava da je veoma važno i da ne pričaju drugačiju priču onda kada misle da ih deca ne slušaju.
- Ako pričate telefonom sa nekim i kažete da vas je strah, a deci ste rekli da se ne boje, onda im šaljete duple poruke. A to je veoma loše i treba izbegavati - kaže Lajovićeva.
Nastavnom osoblju i roditeljima savetuje da u takvoj situaciji deci kažu da mirno izađu iz škole, da ne trče i ne prave paniku.
-Školsko osoblje treba da kaže da je neko javio da je postavljena bomba, da se ništa ne zna, ali da će škola da preduzme sve da ih zaštiti. Ne smeju ni da izađu iz zgrade pre dece. Ali treba znati da sve ustanove i škole kod nas imaju plan evakuacije - dodaje ona.
Foto: Beta Janko Petković
Djacima treba pružiti osećaj sigurnosti
Dete treba zagrliti
Međutim, ako se dete tokom evakuacije uspaniči, psihološkinja savetuje školskom osoblju da proba da mu pruži osećaj sigurnosti.
- Ako se dete uspaniči, nastavnik treba da priđe detetu, da ga zagli, nagovori ga da izađu zajedno, da mu kao odrasla osoba pruži sigurnost. Ako dete uhvati panika postoji opasnost da se blokira, da odluči da neće da izađe, da ne čuje ništa šta mu govorite... A drugi momenat je da i druga deca počnu da paniče, odnosno da se panika proširi. I zato je važno da svi odrasli deci kažu da postoji mogućnost da je postavljena bomba i da će evakuacija biti izvedena na određeni način - objašnjava ona.
Lajovićeva čak savetuje da se situacije sa evakuacijom isprobaju pre nego što uopšte do nje dođe, kako bi učenici bili spremni i da ne bi paničili.
Druga situacija je da se dete uspaniči i da onda ne želi da ide u školu iz straha. Lajovićeva savetuje da i tada roditelji moraju da razgovaraju sa decom.
- Treba da pričaju sa detetom, da mu objasne da će u školi preduzeti sve neophodne korake i da će škola povećati bezbednost. Deci je potrebno da imaju poverenje da će odrasli uraditi sve što može da se uradi da ih zaštite. Važno je samo da se roditelji ponašaju smireno, da ne budu preplavljeni panikom i da ne kažu da neće pustiti dete u školu. Čak i ako ne žele da ga puste, treba da to saopšte bez povišene tenzije, da kažu da dete ne treba da ide u školu dok se ne uspostave sve procedure - rekla je ona.
Foto: Shutterstock
Deca su osetljiva na atmosferu u porodici
Savet roditeljima
I psihološkinja Vera Ristivojević izjavila je da je veoma važno da do najmlađih članova porodice stigne poruka da odrasli brinu o njihovoj bezbednosti, kao i da je situacija pod kontrolom.
- Naravno, svako dete reaguje na svoj način. Deca su veoma osetljiva na atmosferu u porodici. Ukoliko je ona relaksirajuća, mala je verovatnoća da će imati neadekvatne reakcije - ističe Ristivojevićeva, i dodaje da je škola "Sveti Sava", u kojoj radi, adekvatno reagovala na novonastalu situaciju.
Na pitanje kako roditelji treba da postupe u datoj situaciji, Ristivojevićeva je za Tanjug objasnila da izbegavanje razgovora o nekom događaju, poput dojava o bombama, može dovesti dete do uverenja da je taj događaj toliko strašan da se o njemu ne može ni govoriti. Tada dete, kaže ona, povećava strah, umesto da ga eliminiše.
Reakcije su individualne
Kao što majka prepozna zašto beba plače, tako i većina roditelja ume da prepozna ako je njihovo dete u strahu. Reakcije su individualne. Može se pojaviti izbegavajuće ponašanje, kada deca otvoreno izražavaju strah. U ovom slučaju to bi bilo odbijanje odlaska u školu,navodi Ristivojevićeva.
Ona objašnjava da su nekada reakcije dece manje otvorene, da ona mogu biti agresivna, besna, povučena, a zapravo iza svega toga, kaže, može biti strah. Ristivojevićeva ističe da je zadatak roditelja, kao i pedagoško-psihološke službe, da decu nauče da svako ima strahove, da se o njima može razgovarati i da ih je moguće prevazići.
Ekipe Ministarstva unutrašnjih poslova izvršile su danas pregled ukupno 224 škole sa teritorija školskih uprava Novi Sad, Niš i Leskovac i utvrđeno je da su dojave bile lažne. U školama koje još nisu pregledane nastava će se odvijati onlajn. O načinu organizovanja časova i povratku na neposrednu nastavu škole će obavestiti učenike i njihove roditelje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Čak i pre nego su počeli izbori u Francuskoj, koji se održavaju danas i 7. jula (drugi krug), ruski lider Vladimir Putin je pobednik. Kako ocenjuje kolumnista "Blumberga", slabljenje Emanuela Makrona i uspon desničarske partije Marin Le Pen stvara pometnju u Evropi, jer se saveznici plaše gubitka prozapadnog glasa za stolom.
SAD, Južna Koreja i Japan najoštrije osuđuju produbljivanje vojne saradnje između Pjongjanga i Moskve, uključujući kontinuirani transfer oružja iz Severne Koreje u Rusiju, čime se produžava rat u Ukrajini, krši više rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija i ugrožavaju stabilnost i u severoistočnoj Aziji i Evropi, saopštio je Stejt department.
Gost novog Info jutra bio je prof dr Miroslav Bjegović specijalista za terorizam i organizovani kriminal i savetnik predsednika Vlade za nacionalnu bezbednost, a upravo on je govorio o terorističkom napadu u Beogradu, ali i o tome ko je meta regrutacije ekstremista.
Despot Stefan Lazarević govorio je da će ljubav sve pobediti. U emisiji "Info veče" govorilo se o nečemu sasvim suprotnom, o mržnji. Mi u našoj zemlji mnogo gradimo, ali smo zanemarili najvažniji hram, a to je čovek. Mržnjom su se bavili umni ljudi kao što su Niče i Dučić, kao i sveti otac Justin Popović koji je rekao da je mržnja smrt duše. Na ovu temu govorili su ministar unutrašnje i spoljne politike Tomislav Momirović i prof. dr Dragoslav Slojević sa Fakulteta organizacionih nauka.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju i stručnjak za bezbednost Gordana Mišev.
Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio Nedeljka Vanovića (31) na kaznu zatvora od 20 godina jer je u noći između 3. i 4. marta 2021. godine na smrt pretukao Miroslava Milutinovića (28) u Borči.
Prilikom napada svinje stanovnica Aleksinca R. S. (67) zadobila je teške povrede zbog kojih je morala da bude hospitalizovana u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu.
Šok snimak sa Evropskog prvenstva kruži društvenim mrežama! Navijači se opuste na tribinama, ali ne bi trebalo, jer nikada ne znate u kom trenutkl će da vas uhvatiti kamera.
Reprezentacije Hrvatske, kao i Srbija, završila je učešće na Evropskom prvenstvu u grupnoj fazi, a komšije otrovnim strelicama prema nama pokušavaju da sakriju sopstvenu bruku.
Ruski pilot koji je upravljao Su-27P primorao je pilota F-16, danskog Ratnog vazduhoplovstva da promeni kurs kada je pokušao da naruši rusku vazdušnu granicu iznad Baltičkog mora. Snimak manevra objavio je Telegram kanal FighterBomber.
Rusija je ove godine ometala GPS na stotinama letova britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF). Detaljna analiza 1.467 letova 63 aviona RAF-a širom istočne Evrope i Bliskog istoka pokazala je da su 142 transportna i nadzorna leta RAF-a od 504 širom istočne Evrope bila predmet ometanja.
NATO je ponovo rasporedio avione sistema vazdušnog upozorenja i kontrole (AWACS) u vazdušnom prostoru iznad Poljske kako bi nadgledao nebo iznad Ukrajine.
Ruski predsednik Vladimir Putin postao je osnivač najvažnijeg globalnog trenda pronalaženja i diskusije o alternativama američkom dolaru i stvaranja novog, pravednijeg i transparentnijeg međunarodnog finansijskog sistema, izjavio je bivši ruski obaveštajac Andrej Bezrukov.
Ukrajinski vojni centri organizuju humanitarne akcije u Hersonskoj oblasti i pri frontovskim područjima kako bi dobili aktuelne informacije o stanovništvu i identifikovali muškarce za mobilizaciju, saznaje RIA Novosti iz hersonskog pokreta otpora.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Bivša manekenka Džil Dod (62) nije postigla vrtoglavo uspešnu karijeru, ali je bila dovoljno uspešna da uđe u harem svetski poznatog trgovca oružjem Adnana Kašogija.
Prilikom čišćenja ili u situacijama kada se po domu šire neprijatni mirisi, mnogi ljudi pribegavaju skupim hemikalijama. Sastojak koji skoro svako ima u kuhinji rešava probleme kao što su neprijatni mirisi, prljave plastične posude, pa čak i zaprljane pločice.
Folker Sloba Radanović otvoreno je govorio o životnim problemima te je otkrio kako najviše žali što gubi vreme sa sinom zbog prevelikog broja zakazanih nastupa.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.