ŠTA ĆE BITI SA POLJOPRIVREDOM U SRBIJI?! Do kraja veka postaće sve toplije, padavina će biti sve manje, a glavobolje su već počele
Podeli vest
Poljoprivrednicima u Srbiji glavobolju godinama zadaju vremenske neprilike poput nedostatka padavina, grada, bujičnih poplava, letnjih tropskih temperatura... Zbog njih proizvođači ostaju bez očekivanog prinosa i zarade. Da li nam priroda vraća onako kako se prema njoj odnosimo i hoće li se ovde umesto kupusa ili paprike, recimo, gajiti pomorandže i limun?
Proizvođači kupusa iz Futoga kažu da se poljoprivrednici poslednjih godina sve više suočavaju s ekstremnim klimatskim pojavama u prirodi. U izmenjenim uslovima teško je sačuvati biljke i ostvariti planirane prinose.
Kako se bliži proleće ljudi sve češće razgledaju internet oglasnike u potrazi za nekretninama - stanom, kućom ili vikendicom iz snova. Očekivanja su ogromna a budžeti baš i ne tako veliki pa se svi trude da prođu što jeftinije. Tako jedan Nebojša nudi imanje s kućom i 26 ari zemlje po nezamislivo maloj ceni!
02.03.2023
17:33
Proizvođači kupusa iz Futoga kažu da se poljoprivrednici poslednjih godina sve više suočavaju s ekstremnim klimatskim pojavama u prirodi. U izmenjenim uslovima teško je sačuvati biljke i ostvariti planirane prinose.
- Primećujem da su oblaci veštački, da se zemljište brzo isušuje, da biljkama fali sunca. To nisu prirodni procesi i takve stvari, po meni, verovatno radi tehnologija o kojoj ne znamo ništa, a koja je u službi velikog biznisa. Pre dve godine smo imali fenomen smanjenja glavičenja kupusa, pa su nam prinosi bili dosta manji. Prošle godine smo dobili led u periodu u kom ni najstariji ljudi ne pamte da ga je bilo. Tamo gde je pao, štete su bile ogromne - objašnjava Miroljub Janković, proizvođač futoškog kupusa.
Nažalost, dodaje, dobar deo prirode je nepovratno uništen. A što je još gore, životnu sredinu i dalje uništavamo.
- Najviše me pogađa saznanje da sam i sam bio saučesnik, iz neznanja, i da moram da plaćam da bi se priroda i dalje uništavala. Ne primećujemo da je mnogo toga veštačko. Od semena, đubriva, sredstava za zaštitu, veštačkih uslova za proizvodnju hrane do inteligencije... I ne pitamo se šta je ostalo prirodno - kaže ovaj povrtar i dodaje:
Foto: printscreen Agro TV
Padavine utiču i na kupus
- Dovoljno imam godina da sam zapamtio kako izgleda prirodna kiša. Pio sam je i kupao se njom bez ikakvih posledica, a danas se trudim da ne pokisnem da ne bih imao problema. Odrastao sam u prirodi i danas provodim dosta vremena u prirodi. Posmatrajući je, uveren sam da ona može da opstane samo ako se u njoj odvijaju procesi u balansu i harmoniji po prirodnim zakonima", objašnjava Janković.
Pojava klimatskih ekstrema utiče na visinu i kvalitet prinosa
Kada govorimo o poljoprivredi najznačajnija karakteristika umereno-kontinentalne klime Srbije jeste ciklično smenjivanje zimskog mirovanja i perioda vegetacije biljaka, kao i pojava klimatskih ekstrema koji bitno utiču na visinu i kvalitet prinosa, kažu stručnjaci.
- Pod uticajem promene klime u poslednjih dvadesetak godina imamo sve češće, duže i intenzivnije toplotne talase koji prekidaju fiziološke procese u biljkama i izazivaju toplotni stres. Učestalija je pojava poznih prolećnih mrazeva, koji u velikoj meri ometaju i limitiraju poljoprivrednu proizvodnju na višim nadmorskim visinama, jer je bezmrazni period sve kraći - kaže Zorica Radičević, šef Odseka za agrometeorološke analize i informacije RHMZ Srbije, pa objašnjava:
- Početak vegetacije je sve raniji. To može da bude problem jer pozni prolećni mrazevi nanose velike štete rano procvetalim biljkama. U toku zimskog perioda češća je pojava ekstrema, bilo u vidu jakih zimskih mrazeva (minimalne temperature ispod -15 ⁰C), bilo u vidu pojave toplih epizoda koje mogu izazvati prevremno pokretanje fizioloških procesa u biljkama!
Da bi imali što manje štete, poljoprivrednici moraju da se prilagode promenama.
- Poljoprivredni proizvođači, naročito oni koji žele da dobiju biološke maksimume svojih poljoprivrednih kultura, moraju s pažnjom da prate klimatske i meteorološke prognoze i da se prilagode klimatskim prilikama kroz primenu adekvatnih agrotehničkih mera, odabira sortimenta i poštovanja plodoreda. Takođe, veoma važna mera je, pre podizanja višegodišnjih zasada, da se uradi agrometorološka analiza da li određeno područje odgovara gajenju željene poljoprivredne kulture - ističe Radičević.
Muke zbog toplotnih talasa
Klimatski ekstrem na koji nije moguće uticati su toplotni talasi.
- Toplotni talasi su pojave kada su pet i više uzastopnih dana maksimalne temperature vazduha više za 5 i više stepeni Celzijusa, nego što je to uobičajeno za određeno područje i godišnje doba. Od početka dvadeset prvog veka uočena je češća pojava tog klimatskog ekstrema, čije posledice nije moguće ublažiti. Posledice suše moguće je izbeći agrotehničkom merom navodnjavanja, posledice mraza primenom tehnika zaštite od mraza, ali na pojavu dugotrajnih visokih temperatura nema odgovora - kaže naša sagovornica.
I pored promene klime u skorije vreme ne treba očekivati da pšenicu, kukuruz, kupus ili papriku zamene masline, limun, pomorandže...
- Sav biljni svet koji raste ili se gaji na prostoru Srbije prilagođen je klimatskim uslovima našeg podneblja. Biljka, kao živi organizam, ima mogućnost adaptacije na delimično izmenjene uslove gajenja. U dogledno vreme ne očekuje se takva promena klime koja bi ograničila gajenje tradicionalnih useva. Potrebno je samo intenzivirati agrotehničke mere i obratiti posebnu pažnju na izbor sortimenta - smatra Radičević.
Do 2040. treba očekivati povećanje temperature vazduha, ali i ekstremnih padavina
Procene pokazuju da će se klima menjati i u narednim godinama, pa i decenijama.
- Na osnovu klimatskih projekcija, koje je uradio RHMZ u saradnji sa ekspertima iz Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu, do kraja ovog veka očekuje nas povećanje temperature vazduha i smanjenje količina padavina. Intenzitet promena će zavisiti od preduzetih mera za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte, na svetskom i nacionalnom nivou - objašnjava Dragan Mihić iz Odseka za monitoring klime RHMZ i još naglašava:
Foto: printscreen Agro TV
Klima sve više utiče na našu poljoprivredu, što poljoprivrednicima stvara glavobolje
- Na osnovu Drugog izveštaja Srbije prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime, na teritoriji Srbije se u toku tridesetogodišnjeg perioda 2011-2040. godine očekuje pozitivan dekadni trend promene godišnje temperature vazduha od 0,3-0,9ºC, zavisno od scenarija budućih klimatskih uslova. Najizraženije zagrevanje se može očekivati tokom letnje i jesenje sezone. U tim uslovima bi došlo do smanjenja broja mraznih dana, a povećanja broja letnjih dana i tropskih noći, kao i povećanja dužine trajanja vegetacionog perioda - ističe sagovornik.
Kupus
Za isti tridesetogodišnji period očekuje se povećanje ukupne godišnje količine padavina od 5-20%, ali s povećanjem kišnih ekstrema, kišnih epizoda, kao i povećanjem njihove učestalosti.
- Gledano po sezonama, očekivano je povećanje količine padavina u toku zime i proleća, ali smanjenje tokom leta i jeseni. Ovde je potrebno naglasiti da se kao referentni klimatološki period, u odnosu na koji se računaju sve anomalije i trendovi, koristi period 1961-1990. godiine - kaže Mihić.
Svima je poznata izreka da besplatnog ručka nema. Čini se da je tako i sa prirodom i da sada dolazi na naplatu sve ono što je čovek svojim činjenjem svesno ili nesvesno poremetio u prirodnom ciklusu. Vremena da se pojedine stvari promene još ima, ali je i ono pred istekom.
Zato, iskoristimo ga pametno i pomozimo životnoj sredini da se oporavi da buduće generacije ne bi morale da uče kako se umesto žitarica, šljiva, kupusa i paprike ovde gaji tropsko ili neko drugo voće i povrće.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako se bliži proleće ljudi sve češće razgledaju internet oglasnike u potrazi za nekretninama - stanom, kućom ili vikendicom iz snova. Očekivanja su ogromna a budžeti baš i ne tako veliki pa se svi trude da prođu što jeftinije. Tako jedan Nebojša nudi imanje s kućom i 26 ari zemlje po nezamislivo maloj ceni!
Agent ukrajinske paravojne formacije Ateš, koju su formirali Ukrajinci i krimski Tatari, podmetnuo je požar u relejnu kutiju na železničkoj pruzi Rostov-na-Donu – Marijupolj, čime je poremećen saobraćaj na ovoj ključnoj železničkoj liniji.
Predsednik komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta i kopredsednik koordinacionog saveta za integraciju novih regiona Vladimir Rogov izjavio je da kolektivni Zapad sprema novi talas eskalacije u Ukrajini u narednim mesecima.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Gost "Info večeri" televizije Informer bio je akademik profesor doktor Alek J. Račić. On je govorio o genocidu i zločinima koji su vršeni nad srpskom narodu u proteklih 100 godina.
Centralna tema emisije "Rat uživo" bili su teroristički napadi koji su pogodili Rusiju prekjuče, a o njoj su govorili Informerovi gosti Nikola Jović, novinar i Stevan Damjanović, advokat.
Politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Nikola Antić bili su gosti "Info dana" Informer TV. Govorili su o trenutnoj situaciji o svetu, kao i o njegovoj budućnosti.
Dejan Dragijević (2), radnik JKP " Vodovod" iz Bora koji je osumnjičen da je sa kolegom Srđanom Jankovićem (50) ubio Danku Ilić u Banjskom Polju, tražio da ponovo bude saslušan u tužilaštvu.
Dva i po meseca nakon što je u policijskoj akciji "Roma" u Republici Srpskoj zaplenjen automobil jednog od osumnjičenih pripadnika narko bande izvršen pretres i pronađeno 11 kilograma marihaune.
Dečak-ubica, Kosta K. (14) počinio je krvavi pir 3. maja prošle godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru kada je ubio devetoro učenika i radnika obezbeđenja ove vaspitno-obrazovne ustanove i od tog dana, on se nalazi na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu.
Imao sam odnose s detetom još dok je imao osam godina. U početku sam mu puštao porno-filmove s pedofilskim sadržajem. Na taj način sam ga ubeđivao da je to što radimo sasvim normalna stvar - rekao je bez imalo stida uhapšeni otac iz pakla.
Bečke vlasti imaju novi izveštaj u slučaju se*sualno zlostavljane devojčice (12) u Beču, forenzičari su pregledali mobilne telefone petorice navodnih počinilaca i uspeli da vrate izbrisane podatke.
Verovali ili ne, fudbalska reprezentacija Srbije je posle bruke na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj peti put zaredom eliminisana posle grupne faze velikog takmičenja!
Nekadašnji golman reprezentacije Srbije Vladimir Stojković razočaran je eliminacijom "orlova" sa Evropskog prvenstva i kaže da sve počinje od Fudbalskog saveza.
Kapiten Srbije Dušan Tadić posle eliminacije "orlova" sa Evropskog prvenstva otkrio je šta se desilo na poluvremenu meča sa Engleskom (1:0) u prvom kolu šampionata.
Srpski trener Aleksandar Janković, doskorašnji selektor Kine, nekada trener Crvene zvezde, bez dlake na jeziku je rekao da će našoj fudbalskoj reprezentaciji biti sve teže da se plasira na neko veliko takmičenje.
Ukrajinske vojne snage su izvršile napad i potpuno uništile jednu od stanica za radijacionu kontrolu u selu Velika Znamjenka, u Zaporoškoj oblasti, saopštila je pres-služba Zaporoške nuklearne elektrane (ZAE).
Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izjasnio se krivim po jednoj optužbi za pribavljanje i objavljivanje američkih vojnih tajni, kao rezultat dogovoru sa tužiocima Ministarstva pravosuđa SAD, a potom sa teritorije te zemlje na Severnim Marijanskim ostrvima u Tihom okeanu odleteo u rodnu Australiju.
Novi komandant združenih snaga Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Andrej Gnatov u 2022. godini pobegao iz Marijupolja prerušen u ženu, izjavio je predsednik Komisije za pitanja suvereniteta i kopredsednik Koordinacionog saveta za integraciju novih regiona Ruske Federacije Vladimir Rogov za RIA Novosti.
Konfiskacija ruskih aktiva će se obiti o glavu SAD-u, koje rizikuju da izgube poverenje stranih poslovnih partnera, izjavila je za RIA Novosti nezavisna kandidatkinja za senatora iz Njujorka, Dajan Sejr.
Predsednik komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta i kopredsednik koordinacionog saveta za integraciju novih regiona Vladimir Rogov izjavio je da kolektivni Zapad sprema novi talas eskalacije u Ukrajini u narednim mesecima.
Ženama s bujnim grudima seks nekad može biti problem jer im grudi otežavaju kretanje, a ovo su neki predlozi poza koje bi im odgovarale u skladu sa atributima.
Slavna glumica i producentkinja Džudi Luis odgajana je u uverenju da je usvojena ćerka filmske zvezde Lorete Jang, a tek u 23. godini saznala je neverovatnu tajnu koja se krila iza njenog rođenja.
Oči javnosti u Srbiji poslednje dve nedelje uprte su u Suvu planinu zbog nestanka farmaceuta iz Niša Milana Đorđevića (41), ali ova planina na jugu Srbije u središtu pažnje bila je i ranije zbog čudnih okolnosti...Evo priče...
Od četvrtka do nedelje svi ljubitelji dobre muzike biće u Kragujevcu! Tako je godinama, otkad se u ovom gradu organizuje Arsenal Fest, a ove godine, kako kažu organizatori, doneće nove rekorde i brojke za pamćenje!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.