Srbija ne mora da se brine za struju! Elektroprivreda Srbije uložila ogroman novac i napore u hidroelektrane, ovo je spisak svih
Podeli vest
"Elektroprivreda Srbije" godinama ulaže u rekonstrukciju hidroelektrana, koje nam obezbeđuju dovoljnu količinu električne energije, a prema poslednjoj statistici imamo i višak energije koja se skladišti i čuva. Infromer je krenuo put Zlatibora i Tare, a tamo su nas sproveli kroz elektrane koje su nas oduševile.
Revitalizacije u „Drinsko-Limskim HE“, aktuelni poslovi u RHE i podaci za fotonaponsku elektranu
Elena Poluga (2) je drugo dete iz uredno vođene i kontrolisane trudnoće. Rođena je u 37GN hitnim carskim rezom. U toku noći došlo je do komplikacija sa disanjem kada je Elena prebačena na Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta zbog plućnog distresa.
I pored nastavka trenda iseljavanja stanovništva, broj žitelja Novog Pazara do 2052. godine, zbog pozitivnog prirodnog priraštaja, biće uvećan za oko 13,4 odsto, pokazuju projekcije Republičkog zavoda za statistiku.
Revitalizacija RHE „Bajina Bašta“ jedna je od najvažnijih investicija u „Elektroprivredi Srbije“. Ove godine biće revitalizovan prvi agregat, a 2025. i drugi, kada će biti obnovljeno svih 614 megavata koji sistemu EPS daju značajnu energetsku sigurnost. Završetkom ove revitalizacije osiguraće se rad ove zlatne rezerve EPS i u narednim decenijama.
Revitalizacija se radi dvadeset godina nakog velikog remonta iz 2004. godine kada vitalni delovi, radno kolo i sprovodne lopatice nisu menjani. RHE „Bajina Bašta“ izgrađena je 1982. godine.
Popularni portal za gastronomiju, Taste Atlas, objavio je listu najboljih jela sa područja Srbije. Prvo mesto na osnovu korisnika sajta zauzele su mantije karakteristične za pazarski i pešterski kraj, a potom slede leskovački ajvar užička komplet lepinja.
Rus Bogdan koji već godinu dana živi u Srbiji postao je nedavno viralan na internetu zbog simpatičnih zapažanja koje je podelio sa Srbima.
22.10.2024
09:05
Radovi na revitalizaciji agregata R1 u reverzibilnoj hidroelektrani „Bajina Bašta“ počeli su 1. aprila 2024. godine. Nakon demontaže opreme agregata R1 počela je ugradnja novih delova koje je isporučila „Tošiba“ iz Japana, kao i na rehabilitaciji opreme koja se zadržava u radu.
Na agregatu R1 montirano je radno kolo težine 46 tona, turbinski poklopac i vratilo. U naredne dve nedelje počinju i radovi na montaži motor generatora, posle čega će se steći uslovi za započinjanje testiranja opreme i puštanje agregata R1 u rad.
U periodu maj-jul urađena je i revitalizacija ulaznih (kuglastih) zatvarača na oba agregata, a u tom periodu, u toku zastoja oba agregata, urađen je i veliki remont dovodno-odvodnog sistema RHE (poslednji put rađen 2005. godine).
Rehabilitacija „RHE Bajina Bašta“ 2003 – 2004.
Veliki remont proizvodnih agregata „RHE Bajina Bašta“ obavljen je sredstvima iz donacije Vlade Japana u iznosu od 12 miliona dolara u periodu od 2003. do 2004. godine. U toku velikog remonta urađena je zamena namotaja statora i rotora motor-generatora, kao i zamena i rehabilitacija potrošnih delova na oba agregata, dok vitalni delovi pumpe turbine (radna kola, lopatice SA i drugo) nisu bili predmet revitalizacije. Nakon velikog remonta radni vek RHE „Bajina Bašta“ produžen je za narednih 15 do 20 godina. Prosečna godišnja proizvodnja je oko 630 gigavat-časova električne energije.
Revitalizacija je počela 1. juna 2009. godine radovima na agregatu H1, a završena je u septembru 2013. godine započinjanjem garantnog perioda za agregat H4.
Glavni efekti revitalizacije HE Bajina Bašta:
Povećanje nominalne snage agregata sa 91 megavat na 105,6 megavata
Povećanje snage elektrane sa 364 megavata na 420 megavata
Povećanje godišnje proizvodnje za prosečno 40 gigavat-časova električne energije
Pouzdaniji rad agregata i smanjenje neraspoloživosti (manji broj ispada, skraćenje remonata), smanjenje troškova održavanja.
Prosečna godišnja proizvodnja je 1.522 gigavat-časova električne energije
Revitalizacija HE „Zvornik“ 2015 – 2020.
Revitalizacija prvog agregata počela je u oktobru 2015. godine. Do početka 2018. godine završena je revitalizacija agregata 1 i 2 i započeli su radovi na revitalizaciji agregata 3. U 2020. završena je kompletna revitalizcija elektrane, radovima na četvrtom agregatu. Nakon revitalizacije ukupna instalisana snaga agregata iznosi 124 megavata, što je za 30 odsto više u odnosu na prethodno instalisanu snagu koja je iznosila 96 megavata. To je povećanje instalisane snage za snagu jednog agregata.
Rezultat revitalizacije je veća proizvodnja električne energije, manji troškovi održavanja i produženje životnog veka ove hidroelektrane za novih 40 godina. Prosečna godišnja proizvodnja je 460 gigavat-časova električne energije.
Rehabilitacija „HE Ovčar Banja“ i „HE Međuvršje“ 2008 – 2010.
„HE Ovčar Banja“ i „HE Međuvršje“ koje su u sastavu Organizacione jedinice „HE Elektromorava“ Čačak, prve su elektrane u „Elektroprivredi Srbije“ u kojima je revitalizovana elektromašinska oprema.
Radovi su počeli 18. maja 2008. godine u HE „Ovčar Banja“, a završeni 19. decembra 2010. godine u „Međuvršju“. Revitalizacijom ukupna snaga HE „Elektromorava“ povećana je sa 13 na 17 megavata. Prosečna godišnja proizvodnja obe elektrane je 68 gigavat-časova električne energije.
Fotonaponska elektrana „Brana Lazići“
Fotonaponska elektrana „Brana Lazići“ je snage 330 kilovata. Prvih 110 kilovata pušteno je na mrežu 2016. godine, a ostalih 220 kilovata naredne godine.
Prosečna godišnja proizvodnja FNE „Brana Lazići“ od puštanja u rad u punom kapacitetu iznosi 382.000 kilovat-časova električne energije.
Male hidroelektrane
Većina malih hidroelektrana kojima danas upravlja „Elektroprivreda Srbije“ izgrađeno je u periodu od 1900. do 1940. godine. Nazivamo ih malim s obzirom na njihovu snagu i količinu proizvedene električne energije. Ipak, one su u to vreme bile veliki izvori energije, a njihov značaj, pogotovu onih prvih izgrađenih do 1914. godine, bio je ogroman, može se reći revolucionaran. Te hidroelektrane bile su čvrst oslonac vizije da električna energija, potpuno novi izvor energije, vodi boljitku. Bila je to vizija da će „pored hleba i vode, električna energija postati svakodnevna potreba“, kako je govorio profesor Đorđe Stanojević, začetnik elektrifikacije Srbije.
Električna energija proizvedena u njima služila je za osvetljenje ulica i domova građana; za rad retkih kućnih aparata; za pokretanje „varoške železnice“, odnosno tramvaja; za pogon mašina u fabrikama. Elektrika „liferovana“ iz njih, u zaostaloj i siromašnoj Srbiji, bila je odsjaj i blesak nekog drugog, naprednog sveta. Ali i potvrda da je prosperitet moguć i ostvarljiv i u Srbiji.
Retko koja evropska zemlja može da se pohvali hidroelektranama koje proizvode električnu energiju duže od jednog veka. „Elektroprivreda Srbije“ ima ih čak pet: HE „Pod gradom“ u Užicu radi 124 godine, HE „Vučje“ kod Leskovca 121 godinu, HE „Sveta Petka“kod Niša 116 godina, HE „Gamzigrad“ kod Zaječara 115 godina, i najmlađa – HE „Moravica“ 113 godina. Posmatrane u svetlu istorije tehničkog razvoja zemlje, te hidroelektrane predstavljaju početak modernog doba u Srbiji. Posebna vrednost je što ove elektrane rade i danas.
Zasluge za dugovečan rad naših hidroelektrana pripadaju prvenstveno ljudima koji su u njima radili, kao i onima koji danas vode brigu o ovim postrojenjima, čuvaju i održavaju opremu. S druge strane, mašine i oprema koji su ugrađeni u njima bili su najkvalitetniji i najmoderniji u tom trenutku, nabavljene od renomiranih proizvođača.
Do 1940. godine izgrađeno je još pet hidroelektrana koje su danas u sastavu EPS-a: HE „Vrelo“ u Perućcu (1927) „Jelašnica“ kod Vranja (1928), HE „Turica“ u Užicu (1929), HE „Sićevo“ kod Niša (1931) i HE „Temac“ kod Pirota (1940) podignute su u vremenu kada je elektrifikacija postala masovna pojava.
Hrabrost pojedinih ljudi koji su pre više od jednog veka u Srbiju donosili, a potom uz ne male otpore uspevali da primene najveća svetska dostignuća, obeležila je početak elektrifikacije. Danas možemo reći da su to bili pravi vizionari kojima dugujemo zahvalnost za velika dela koja ne smeju da budu zaboravljena jer predstavljaju istoriju naše tehničke kulture.
Savremeno doba donelo je potrebu za energetskom tranzicijom i što većim udelom obnovljivih izvora energije. U tom svetlu, EPS-ove male hidroelektrane danas imaju poseban značaj. Svaki kilovat-sat iz vode dobro je došao. Obnovljivi izvori energije danas traže vizionare, inovativnost i savremene tehnologije, ali i ljude koje je Srbija imala pre više od jednog veka, ljude koji su širom Srbije gradili hidroelektrane, uvodili nove tehnologije i stvarali uslove da Srbija ide napred.
Kao i pre više od jednog veka, kada je proizvodnjom i upotrebom električne energije počelo novo poglavlje u istoriji savremenog sveta pa i Srbije, tako je i danas proizvodnja električne energije iz OIE novo poglavlje napretka u kome je čovek okrenut očuvanju prirode i zdrave životne sredine.
„Elektroprivreda Srbije“ podržava razvoj obnovljivih izvora energije, a jedan od važnih izvora zelene energije su i male hidroelektrane koje rade u sastavu EPS AD.
Prvih pet, najstarijih malih hidroelektrana EPS-a ima i poseban status spomenika kulture. U oktobru 2023. godine, Vlada Srbije je za spomenike kulture proglasila male hidroelektrane „Vučje“ i „Sićevo“.
„Elektroprivreda Srbije“ s posebnom pažnjom brine o malim hidroelektranama, a posebno o našem „prvencu“ - hidroelektrani „Pod gradom“.
MHE „Pod gradom“
Hidroelektrana „Pod gradom“ nalazi se u Užicu, na reci Đetinji, podignuta je ispod zidina srednjovekovnog grada Užica, pa je po tome i ponela ime. Ideju profesora Đorđa Stanojevića o korišćenju vodene snage Đetinje prihvatilo je 1898. godine Akcionarsko društvo Tkačke radionice u Užicu. Već sledeće godine, kamen temeljac položio je kralj Aleksandar Obrenović. Elektrana je počela da radi na Svetog Iliju, 2. avgusta 1900. godine. Toga dana Užice je dobilo električno osvetljenje, a mašine u Tkačkoj radionici imale su električni pogon.
Opremu za hidroelektranu odabrao je i naručio Đorđe Stanojević. I to, ne bilo kakvu, već onu koja je omogućila primenu Teslinih principa u radu elektrane i u prenosu električne energije. HE „Pod gradom“ je prva u Srbiji koja je radila po principima naizmenične struje nenadmašnog Nikole Tesle. Oprema je dopremljena iz Beča i Budimpešte do Kragujevca železnicom, a onda je utovarena na rabadžijska kola koja je vuklo šest pari volova, preko visova Jelice i strmog Potajnika do Užica.
Električnu energiju za osvetljenje svojih domova dobilo je na početku oko 400 domaćinstava. Užičani su se tada setili reči Mitra Tarabića i njegovog predskazanja da će sinuti „viđelo iz rijeke“.
Kompleks „Pod gradom“ danas predstavlja tehničku, kulturnu, muzejsku i turističku celinu.
MHE „Vučje“
Hidroelektrana „Vučje“ nalazi se na reci Vučjanki, u selu Vučje, koje je udaljeno od Leskovca 17 kilometara. Električna energija korišćena je za potrebe čuvenih tkačnica „srpskog Mančestera“ i osvetljavanje Leskovca. Inicijativu za izgradnju elektrane dao je profesor Đorđe Stanojević. Izgrađeni su dovodni kanal, vodozahvatna brana, zgrada centrale i mašinska hala u kojoj su bile najsavremenije mašine tog doba. Do Leskovca je podignut dalekovod od 17 kilometara. To je bio prvi dalekovod u Srbiji.
Kanal dužine oko 1.000 metara, širine i dubine oko metra, uklopio se u šumovite predele i litice kanjona reke. S jedne strane uklesan je u stenu, a sa druge sazidan je potporni zid. Sa njegovog oboda pruža se veličanstven pogled na vodopade, virove i kamene litice kanjona.
Institut inženjera elektrotehnike i elektronike IEEE uvrstio je 2005. godine hidroelektranu „Vučje“ u listu „majlstoun“ koju čine pronalasci, objekti i od opšteg značaja za razvoj i istoriju elektrotehnike u svetu.
U odluci Vlade iz 2023. navedeno je da je HE „Vučje“ spomenik kulture koji se svrstava u značajna ostvarenja tehničke kulture kako zbog jedinstvenog inženjerskog rešenja, tehničkih vrednosti, sačuvanih originalnih hidromehaničkih i mašinskih sklopova, tako i zbog istorijskog doprinosa procesima modernizacije u Srbiji.
MHE „Sveta Petka“
HE „Sveta Petka“ nalazi se u selu Ostrovica na reci Nišavi, u blizini crkve i manastira Svete Petke. Počela je da radi 1908. godine.
Tih godina kroz klisuru su srpski oficiri i inženjeri probijali tunele za prugu i put, otvorili kamenolom i obnovili crkvu. Inženjer Aćim Stevović, koji je sa Đorđem Stanojevićem već sarađivao na projektovanju i izgradnji HE „Pod Gradom“, bio je upoznat sa svim velikim građevinskim poduhvatima i Sićevačkoj klisuri. Za HE „Sveta Petka“ Stevović je projektovao branu, kanal i zgradu centrale.
Svečanom puštanju u rad prisustvovale su najviše državne, političke i javne ličnosti, a taj važni događaj zabeležen je i u crkvenim knjigama. Bila je to najveća elektrana tog doba u Srbiji.
Hroničari tog doba pisali su da su ulice Niša počele da se pune razdraganim svetom u prvim satima osvetljenog grada, a glavna ulica postala je omiljeno šetalište i sastajalište Nišlija.
MHE „Gamzigrad“
Hidroelektrana „Gamzigrad“ nalazi se na Crnom Timoku u Gamzigradskoj Banji, udaljena je oko 12 kilometra od Zaječara. Počela je da radi 1909. godine, zaslugom i angažovanjem profesora Đorđa Stanojevića.
Prve sijalice zasijale su na varoškoj pijaci, svečano i uz veliko slavlje. Električna energija danju je korišćena za potrebe lokalnih fabrika, a u večernjim satima za osvetljavanje ulica. U blagodetima elektrike ubrzo su počeli da uživaju imućni i ugledni građani Zaječara.
HE „Gamzigrad“ je 2009. godine evidentirana kao dobro sa spomeničkim svojstvima.
MHE „Moravica“
Hidroelektrana „Moravica“ podignuta je na Moravici u Ivanjici, i to u samoj varoši. Počela je da radi 1911. godine na Nikoljdan. Sa akumulacionim jezercetom i atraktivnim vodopadom postala je turistički simbol Ivanjice.
Mašine i oprema od Čačka do Ivanjice prevezene su volujskim kolima makadamskim putem preko planina Jelica i Potajnik. Prevoz je trajao tri dana i uz veliki napore oprema je stigla do centrale. Varošica je dobila javno i kućno osvetljenje. Javno osvetljenja je počinjalo pola sata pre zalaska sunca i trajalo je do svanuća.
Od 1990. godine HE „Moravica“ je u sastavu prostorno kulturno-istorijske celine kao deo gradskog centra Ivanjice.
Male hidroelektrane izgrađene posle Prvog svetskog rata
MHE „Vrelo“
Hidroelektrana „Vrelo“ nalazi se u mestu Perućac, na reci sa istim imenom. I elektrana i reka su poseban turistički dragulj celog kraja. Hidroelektrana „Vrelo“ počela je da radi 1927. godine, prema projektu inženjera Miladina Pećinara. Niska brana sa prelivnim poljem podignuta je ispod samog mosta kojim se pruža put Perućac–Bajina Bašta. S njene desne strane nalazi se ulazna građevina, a od nje kanal dužine 60 metara kojim se voda iz reke, pod pritiskom, odvodi u elektranu.
Zgrada elektrane sagrađena je solidnog materijala, i ima dva sprata: prvi za turbinu, a drugi za električni deo. Električnom energijom snabdevana je Bajina Bašta.
MHE „Jelašnica“
Hidroelektrana „Jelašnica“ nalazi se na reci Jelašnici koja pripada slivu Južne Morave. Elektrana je u blizini Vladičinog Hana, u selu Jelašnica. Počela je da radi 1928. godine.
Zgrada mašinskog postrojenja nalazi se na mestu gde je bila najveća stenska masa koja je za potrebe zgrade uklonjena. Instalisane turbine i generatori dobijeni su kao ratna reparacija. U početku rada elektrane potrošača je bilo veoma malo. Gotovo tri petine proizvedene električne energije ostajalo je neiskorišćeno. Zbog toga su električne instalacije u kućama siromašnijih građana postavljane besplatno.
MHE „Turica“
Nalazi se kod sela Turica, šest kilometara uzvodno od Užica i to je druga hidrocentrala podignuta na Đetinji posle HE „Pod gradom“. Elektrana je počela da radi 1929. godine. Posle Prvog svetskog rata u užičkoj Tkačkoj radionici stalno je nedostajala električna energija. Vodozahvat za elektranu nalazi se na Velikoj brani. Hidroelektrana „Turica“ je automatizovana 2007, a 2018. godine očišćena je akumulacija, zamenjen zatvarač temeljnog ispusta, sanirani su vodozahvat i dovodni tunel i pomoćna zgrada elektrane.
MHE „Sićevo“
Hidroelektrana „Sićevo“ nalazi se na Nišavi, u Sićevačkoj klisuri, koja je najatraktivniji deo celokupnog toka reke. Gotovo na samom kraju uskog i strmog klanca Sićevačke klisure, u podnožju sela Sićeva i oko šest kilometara nizvodno od MHE „Sveta Petka“, nalazi se velika pokretna brana MHE „Sićevo“. Elektrana je počela da radi 1931. godine.
U odluci Vlade iz 2023. godine navedeno je da je HE „Sićevo” jedinstven primer objekta industrijskog nasleđa sa kontinuitetom proizvodnog procesa od devet decenija i da predstavlja materijalno svedočanstvo elektrifikacije i industrijalizacije Niša i okoline.
MHE „Temac“
Hidroelektrana „Temac“ nalazi se na reci Temštici, desnoj pritoci Nišave, u selu Temska, udaljenom 15 kilometara od Pirota. Počela je da radi 1940. godine.
Vlasnici elektrane bili su pirotski industrijalci Dimitrije Mladenović Gaga i braća Cekić. Za samo šest meseci izgrađeni su kamena brana, dovodni tunel, cevovod i mašinska zgrada. Već 1941. godine vlasnici su je prodali „Pirotskom električnom društvu“. Snaga elektrane je 780 megavata. Instalisana turbina bila je domaće proizvodnje. Odmah po dobijanju potrebnih dozvola, HE je počela da radi punom snagom i da donosi profit. Interesovanje prigradskih sela za elektrifikaciju naglo je poraslo, a selo Temska je odmah dobilo električno osvetljenje.
Srpska tekstilna industrija specijalizivana je za manje serije i kvalitetan način izrade modela pa domaći tekstilci danas rade za velike svetske brendove kao što su "Monkler", "Riplej", "Hugo Bos", "Beneton", "Kalcedonia"...
Nacionalna služba za zapošljavanje obaveštava javnost da će preko Banke Poštanska štedionica isplatiti redovnu i privremenu novčanu naknadu za mesec septembar 2024. godine.
Mladi u Srbiji prvo pijanstvo dožive u 13. godini, a zavisni od alkohola postaju već u 21. godini, zabrinjavajući su podaci novog istraživanja. Stručnjaci upozoravaju da od ukupnog broja lečenih alkoholičara skoro polovinu čine mladi do 30 godina!
U Srbiji će jutro biti hladno, po kotlinama, nizijama i visoravnima mestimično sa maglom i prizemnim mrazom, dok se u toku dana očekuje pretežno sunčano malo toplije vreme, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
I u svetu i u našoj zemlji ove godine dosta se govori o upotrebi nuklearne energije u mirnodobske svrhe, a Srbija se sprema da ukine Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana.
Povodom objava na društvenim mrežama Instagram i Fejsbuk, u kojima se nudi prodaja i kupovina akcija EPS i telefonskih poziva sa ponudom za ulaganje u akcije, akcionarsko društvo „Elektroprivreda Srbije“ obaveštava javnost da su u pitanju pokušaji prevare i zloupotrebe imena kompanije.
Generalni direktor "Elektroprivrede Srbije" Dušan Živković rekao je za RTS da tokom ovog leta imamo istorijski najveću potrošnju struje. Cene struje ostaju na ovom nivou, precizirao je, do kraja godine sigurno i podsetio da Srbija ima najniže cene u Evropi.
05.09.2024
10:16
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Elena Poluga (2) je drugo dete iz uredno vođene i kontrolisane trudnoće. Rođena je u 37GN hitnim carskim rezom. U toku noći došlo je do komplikacija sa disanjem kada je Elena prebačena na Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta zbog plućnog distresa.
Novi predsednik Fudbalskog kluba Partizan Rasim Ljajić i prvi čovek sportskog društva i košarkaškog kluba iz Humske Ostoja Mijailović maltene su podržali vređanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
Plan Zapada da promenom režima u Gruziji podrži opoziciju, i pored potencijalnih nemira, nije uspeo, ocenio je predsednik komisije Saveta Federacije za informativnu politiku, Aleksej Puškov, na svom Telegram kanalu.
Večeras od 18:05 na Informer televiziji, tema emisije “Otvoreni studio” biće trilateralni sastanak Predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa premijerima Mađarske i Slovačke, Viktorom Orbanom i Robertom Ficom.
Milovan Brkić, ideolog opozicije, ponovo je dospeo u žižu javnosti jer je izgovorio niz uvreda upućenih neistomišljenicima, a a najgnusnije je uvredio oca i majku predsednika Srbije Aleksandra Vučića. O tome su govorili su Radovan Arežina, SPS i Aleksandar Jekrović, Nema nazad iza je Srbija.
Opozicija preko litijuma pokušava da sruši predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i da ugrozi bezbednost građana. Razmatra se pooštravanje zakona za sve one koji opstruiraju saobraćaj, a upravo o tome su u novom Info jutru govorili narodni poslanik Dejan Bulatović i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost.
Pred većem Specijalnog suda u Beogradu danas se nastavlja suđenje Urošu Blažiću (22) optuženom da je 4. maja prošle godine počinio masovno ubistvo u selima Malo Orašje i Dubona kod Mladenovca i usmrtio devet, a ranio 12 osoba.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Uprave kriminalističke policije MUP-a uhapsili na Petlovom brdu, S.G. (29) iz Beograda i zaplenili 20 kilograma marihuane, 20 kilograma hašiša i pištolj, sa pet komada municije u okviru, u nelegalnom posedu.
Policija je jedinu prijavu da se Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo kod Bijelog Polja, nalazi u zaseoku Sokolac i da poseduje pušku primila 25. oktobra, na dan ubistva Milenke i Jovana Madžgalja, pišu mediji u Crnoj Gori.
Legendarni bivši sportisti Partizana, košarkaš Novica Veličković i vaterpolista Filip Filipović uvereni su da fudbalski klub iz Humske pod komandom novog rukovodstva može da se vrati na staze stare slave.
Bivši teniser Sten Vavrinka emotikonom smeha prokomentarisao je izjavu Janika Sinera da na turniru "Šest kraljeva" u Saudijskoj Arabiji nije nastupio zbog novca.
Finiks Sansi savladali su Dalas Maverikse rezultatom 114:102, a duel su obeležili Kevin Durant sa 31 poenom i Luka Dončić sa 40 poena i 10 skokova, dok je Durantov provokativni potez izazvao bes navijača.
Užasne vesti stižu iz Brazila, gde su navijači Kruzeira i Palmeirasa učestvovali u krvavom sukobu. Sve se desilo u blizini Sao Paola i tom prilikom je jedna osoba preminula, dok je 20 povređeno. Snimci koji kruže društvenim mrežama su užasni i nisu za one sa slabim stomakom.
Ukrajina je kontinuirano konsultovala Sjedinjene Američke Države tokom pregovora sa Rusijom 2022. godine, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov za Vašington post.
Ruske snage napreduju u nekoliko gradova istočne Ukrajine, približavajući se svom cilju da zauzmu strateški grad Pokrovsk, objavili su ruski i ukrajinski blogeri.
Britanija pokušala da spreči bivše kolonije da zatraže nadoknadu za trgovinu robljem. Procenjuje se da Ujedinjeno Kraljevstvo duguje karipskim zemljama više od 18 biliona funti zbog trgovine robovima
Igor Antić kaže da je njegov otac Miroslav Mika Antić zaprepastio Batu Živojinovića, Dragomira Gidru Bojanića, Arsena Dedića i Bekima Fehmiua kada se skinuo i skočio u more sa terase jednog restorana.
U okviru Sajma knjiga, u sali Vasko Popa, održana je promocija za knjigu "O srpskoj umetnosti s ljubavlju" Ljubice Miljković, u izdanju Fondacije "Za srpski narod i državu".
U savremenom svetu, gde su obaveze i stres svakodnevica, intimnost između partnera često se zanemaruje. Iako su noćni sati tradicionalno vreme za seksualne odnose, sve više se preporuču jutarnji seks kao osvežavajuću alternativu.
Eva Res, poznata glumica u industriji filmova za odrasle, provela je godine gradeći svoj brend i imidž. Iako je spremna na razne izazove tokom snimanja, postoji jedno pravilo koje nikada ne krši.
Publika u Zeti sa nestrpljenjem je iščekivala da se Jelena Karleuša pojavi sve vreme skandirajući njeno ime, a kada je pop diva izašla na scenu pozdravili su je gromoglasnim aplauzom i ovacijama.
Mirjanu Duković i Danicu Vitorović iz Bele Reke kod Nove Varoši znaju svi domaćini koji obrađuju zemlju. Kad ima treba radnika za poslove od ranog proleća do kasne jeseni, prvo njih zovu...
Na izlazu iz Despotovca prema Resavskoj pećini, sa leve strane regionalnog puta, nalazi se neobična turistička atrakcija kakvu ćete retko gde još pronaći..
Pravoslavni vernici slave danas Svetu Petku, zaštitnicu žena. Širom Srbije nalaze se izvori koji su posvećeni ovoj svetiteljki i za koje se veruje da imaju isceliteljske moći. Jedan takav, nalazi se u selu Vinča, na devet kilometara od Topole...
Jarac Jezdimir iz domaćinstva Anđelić u selu nadomak Čačka ima više od 50 potomaka! Dobar glas se daleko čuje, pa Jezda često "gostuje" i u drugim selima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.