Heroja, heroinu, vladara i književnicu vezuje današnji datum! Srbija im je ostala večno zahvalna!
Podeli vest
Na današnji dan pogubljena je heroina Lepa Radić, preminula je pesnikinja Desanka Maksimović, kao i kralj Milan Obrenović. Takođe, na današnji dan rođen je heroj Tanasko Rajić.
Srpska istorija, iako je bila veoma burna, bogata je velikim brojem naših velikana, naučnika, a pogotovo heroja koje treba svakog dana da se sećamo.
U Beču je, na današnji dan 1864. godine, umro najznačajniji čovek za reformu srpskog jezika- Vuk Stefanović Karadžić. Ceo svoj život posvetio je uvođenju narodnog jezika u književnost i reformi ćirilice zbog čega je zadužio našu zemlju i naš narod.
Bila je lekar, supruga, majka, humanitarka, feministkinja, sifražetkinja. Ipak, u Srbiji 19. veka nedostajalo joj je samo jedno – da bude muškarac!
06.02.2024
23:20
Milan Obrenović
Kralj Milan Obrenović je rođen u Marašeštiju, blizu Jašija u Rumuniji 22. avgusta 1854. godine na veleposedu svoga oca Miloša, sina Jevrema Obrenovića, brata kneza Miloša. Otac Milana Obrenovića je kao strani najamnik služio u rumunskoj vojsci i poginuo je u borbi sa Turcima kod Bukurešta 20. novembra 1861. Majka Milana, Elena Marija Katardži je bila ćerka rumunskog grofa Konstantina Katardžija.
Po rođenju Milana, i Miloš i Elena Marija su se razišli.
Rođenje deteta predstavlja najsrećniji trenutak u životu svake porodice. Kod izbora imena za dečaka ili devojčicu roditelji se vode tradicijom, modom ili ličnim afinitetima, a ima onih i koji razmatraju i proučavaju značenje imena pre nego što se definitivno odluče.
06.02.2024
22:15
Milan je bio jedini njihov sin, i imao je jednu sestru Tomaniju. Posle pogibije oca, o njemu se starala majka koja je vodila život raskošne aristokratkinje. Milanovom vaspitanju nije obraćala naročito pažnju. Brigu o mladom Milanu je preuzeo njegov rođak, knez Mihailo Obrenović, knez Srbije. Milan Obrenović dolazi sa šest godina u Kragujevac kod kneza Mihaila koji vodi računa o njemu. Knez mu je obezbedio izvrsnu guvernantu koja ga je vaspitavala i podučavala. Po sazrevanju, knez Mihailo šalje Milana na školovanje u Pariski Licej. Vaspitanje koje je Milan dobio u Srbiji je bilo dosta oskudno. Bio je okružen neprijatnim i neraspoloženim ljudima u Kragujevcu koji su pokušavali na sve moguće načine da ga unazade.
Odmah po proglašenju Milana Obrenovića za za kralja Srbije, počeo se naglo menjati politički život u zemlji. U to vreme počinju da se stvaraju političke stranke u Srbiji. Stvorene su buržoaske stranke: Radikalna stranka (1831), čiji je vođa bio Nikola Pašić, Liberalna stranka sa svojim vođom Jovanom Ristićem i Naprednjačka stranka kao lična stranka kralja Milana. Narod je počeo da bude nezadovoljan vladavinom kralja Milana. Bojeći se se narodnog nezadovoljstva, a i zbog nabavke novih pušaka, kralj Milan se pozvao na pravo da osnuje stajaću vojsku i naredio da se pokupi oružje naroda i stavi u magacine.
Radikali su poveli žestoku borbu protiv režima kralja Milana. Seljaci Timočke krajine pružili su otpor u sakupljanju oružja i po nagovoru radikalne stranke odbili da predaju oružje. U okolini Zaječara i Knjaževca 1883. izbila je Timočka buna koju su kralj Milan i vojska ugušili. Tada je kralj Milan ukinuo narodnu vojsku i počeo da stvara redovnu vojsku, koja će mu biti verna i odana. Posle gušenja bune, kralj počine da progoni radikale zbog čega je njihov vođa, Nikola Pašić izbegao u Bugarsku i odatle nastavio svoj rad.
Posle ustupanja prestola svome maloletnom sinu, kralj Milan se još neko vreme zadržao u Srbiji. Nakon povratka kraljice Natalije u Beograd, da se nađe mladom Aleksandru, Milan je uspeo da isposluje njeno progonstvu, što je izazvalo nerede 1. juna 1891. godine u Beogradu u kojima su pale i dve žrtve. Kralj Milan je postao nepopularan. Od ruskog dvora je izgleda dobio novčanu pomoć od od dva miliona dinara pod uslovom da se zauvek povuče iz Srbije.
Na Milana Obrenovića je pokušan još jedan atentat, na Ivanjdan 1899. kada je jedan radikal pokušao da ga ubije. Milan Obrenović je odmah počeo novi obračun sa radikalima.
Do novih problema sa kraljem Aleksandrom dolazi posle njegove odluke da se oženi Dragom Mašin. Kralj Milan ga je prekorio u pismu i nije mu dao blagoslov. Nakon toga, Milan je zauvek otputovao iz Srbije krajem 1900. godine. Jedno vreme je boravio u Karlsbadu, pa zatim u Temišvaru, da bi poslednje trenutke proveo u Beču.
Tu se smrtno razboleo od upale pluća. Lekarski konzilijum koji ga je pregledao je rekao da mu nema spasa. Car Franja Josif, u znak dobrih odnosa je obezbedio jednu svoju kuću u kojoj je bolesni Milan boravio i poslao mađarskog grofa Ergenija Zičija da do zadnjeg časa bude s njim.
U bunilu je često dozivao vukove, a jednom je i tražio da ga vode da gleda komad Rakovskog u pozorištu. Milan Obrenović je umro 11. februara 1901. u 47.godini života.
Sahranjen je u Krušedolu, pored knjeginje Ljubice.
Tanasko Rajić
Atanasije (Tanasko) Rajić rođen je u Stragarima pod Rudnikom 11. februara 1754. Nije Tanaska nikada zanimala politika. Zanimala ga je sloboda.
Zato je i bio među prvima koji su na Sretenje 1804. u Orašcu viknuli: “Đorđija za vođu!” izabravši tako da ih u borbi protiv Turaka predvodi Karađorđe Petrović. Vožd mu je tada predao crveno-belu zastavu i Rajić je i zvanično postao barjaktar ustaničke Srbije.
Ratovao je Tanasko i krvario za Srbiju gde god je trebalo. Zato je i smatrao da ima pravo da kaže kada mu se nešto ne sviđa. Tako je i, godinama kasnije, došao u sukob sa tim istim Karađorđem čije je ustoličenje za vođu pomogao. Nije mu se dopadalo što ovaj o svemu želi da odlučuje pa mu je to otvoreno i rekao.
Nakon toga vratio se u svoje selo. Posle propasti Prvog srpskog ustanka, svojim očima mogao je da vidi šta znači turska osveta.
A onda je došao u Drugi srpski ustanak… Iako već u godinama, slavni srpski vojnik odazvao se Miloševom pozivu i vratio se u borbu, postavši kapetan Obrenovićeve vojske. Imao je 61 godinu kada je poveo ustanike na Ljubić.
Borba je započeta u jutarnjim časovima prepadom Turaka, ali ni Rajićevi ustanici se nisu dali. Iskusni vojvoda nije se odvajao od svojih topova čak ni kada je situacija postala teška. Turci su ih opkolili, vojnici su počeli da uzmiču, ali Rajić nije imao nameru da se pomeri “ni za pedalj”.
Kad je video da su Turci potpuno prodrli u šančeve srpskih ustanika, izvadio je kuburu i sablju popeo se na jedan top i zapucao na Turke.
- Ovih topova ja neću ostaviti Turcima, dok me svega na iseku na komade!- vikao je hrabri kapetan.
Turci su ga opkolili i u besu isekli na komade. Junačka pogibija Tanaska Rajića opevana je u narodnoj pesmi stihovima: “Od sto rana od sto jatagana pade Rajić junak od megdana”.
Lepa Radić
Svetozara Lepa Radić rođena je davnog 19. decembra 1925. godine u selu Gašinci kod Bosanske Gradiške. Još kao mala isticala se marljivošćui ozbiljnošću, i već tada nagovestila da neće biti obična devojka.
Kada su Lepoj Radić nemački okupatori ponudili život ako otkrije ko su komunisti među zarobljenim narodom, ona im je odgovorila: "Ja nisam izdajnik svoga naroda. Oni će se sami otkriti kad budu uništavali zlikovce kao što ste vi!"
Lepu Radić obesili su nemački okupatori 11. februara 1943. Imala je samo 17 godina! Svoj mladi život je dala za našu slobodu. A mi joj se danas odužejemo tako što njen spomenik u spomen-kompleksu "Boško Buha" na Jabuci kod Prijepolja zatrpavamo smećem! Ali i dalje ima ljudi koji žele da sačuvaju uspomenu na heroje, pa je na Fejsbuku objavljena fotografija prave deponije pokraj njene biste.
Desanka Maksimović
Neki su je upoznali dok traži pomilovanje za zgužvane misli, drugi su sa njom plakali u zemlji seljaka na brdovitom Balkanu, a mnogi su, baš kao i ona, voleli i želeli oka dva.
Ali jedno je svima zajedničko - na balkanskim prostorima se svako, bio ljubitelj poezije ili ne, u nekom trenutku života sreo sa stihovima Desanke Maksimović.
Njeno književno delo, kako poetsko, tako i prozno, jeste među najobimnijim opusima srpske književnosti 20. veka, a njeno pesničko stvaralaštvo je najznačajnije dostignuće jedne žene u srpskoj književnosti.
Činjenice o našoj književnici:
- Desanka Maksimović je rođena 16. maja 1898. u Rabrovici kod Valjeva.
- Studirala je svetsku književnost, opštu istoriju i istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
- Godinu dana se kao stipendistkinja francuske vlade usavršavala na Univerzitetu u Parizu.
- Dobitnica je brojnih književnih nagradau bivšoj Jugoslaviji.
- Neke od njenih najpopularnijih pesama su: Predosećanje, Strepnja, Prolećna pesma, Krvava bajka, Tražim pomilovanje i Pokošena livada.
- Preminula je 11. februara 1993. u Beogradu, a sahranjena je u Brankovini.
- Vlada Srbije je odlučila da bude sahranjena uz najviše državne počasti, te da se osnuje fond koji nosi njeno ime, kasnije preimenovan u Zadužbinu.
- Ova institucija čuva sećanje na pesnikinju i svake godine dodeljuje nagradu za životno delo pesnicima srpske književnosti.
Masonerija, vanzemaljci, vampiri, podzemni prolazi... Srbija ne predstavlja izuzetak kada je reč o teorijama zavera, tajnama, misterioznim lokacijijama i pojavama, ali za mnoge njene građane u pitanju su potpune nepoznanice.
Mnogo toga moralo je da prođe kroz ruke beogradske policije početkom 20. veka. Kad se ne zna ko je za šta nadležan, a treba da se osigura red i mir, uvek su bili pozivani policajci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Beču je, na današnji dan 1864. godine, umro najznačajniji čovek za reformu srpskog jezika- Vuk Stefanović Karadžić. Ceo svoj život posvetio je uvođenju narodnog jezika u književnost i reformi ćirilice zbog čega je zadužio našu zemlju i naš narod.
Mirjana Trbović Petković supruga Nebojše Petkovića čija je porodica prodala zemlju Rio Tintu, pokušala je na tajkunskoj Nova S da se pozove na bolest svekra i svekrve kako bi opravdala kupoprodajni ugovor sa ovom kompanijom.
Đilas nikako da prеstanе da zagađujе javni prostor svojim nеbulozama, lažima i obavеznim napadima na prеdsеdnika Alеksandra Vučića, saopštila je danas Nеvеna Đurić potprеdsеdnik Glavnog odbora Srpskе naprеdnе strankе.
Despot Stefan Lazarević govorio je da će ljubav sve pobediti. U emisiji "Info veče" govorilo se o nečemu sasvim suprotnom, o mržnji. Mi u našoj zemlji mnogo gradimo, ali smo zanemarili najvažniji hram, a to je čovek. Mržnjom su se bavili umni ljudi kao što su Niče i Dučić, kao i sveti otac Justin Popović koji je rekao da je mržnja smrt duše. Na ovu temu govorili su ministar unutrašnje i spoljne politike Tomislav Momirović i prof. dr Dragoslav Slojević sa Fakulteta organizacionih nauka.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Branko Nadoveza sa Instituta za noviju istoriju i stručnjak za bezbednost Gordana Mišev.
Rašed Ef Plojević zamenik predsednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji uključio se danas u program Informer TV povodom terorističkog napada koji se juče desio u Beogradu kod izraelske ambasade.
Juče je izvršen teroristički napad u Beogradu kada je vehabista iz samostrela upucao pripadnika žandarmerije ispred Izraelske ambasade. Poznato je da je napadač ovom prilikom preminuo, dok je pripadnik žandarmerije operisan i nalazi se van životne opasnosti. Na ovu temu "Otvorenom studiju" Informer televizije govorili su Veljko Jovanović, član SNS-a, Radiša Roksić, biviši načelnik BIA, a uživo u program javio se i Rašed Ef Plojević zamenik predsednika Ešihata Islamske zajednice u Srbiji.
Načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Ninoslav Cmolić gostovao je danas na Informer TV i tom prilikom govorio o jučerašnjem napadu na žandarma, kao i o aktivnostima policije u rasvetljavanju pozadine ovog terorističkog akta.
Vehabija Senad Ramović Becan (51), koji je 13,5 godina proveo na robijii zbog terorizma, objavio je dan pre terorističkog napada Miloša Žujovića (35) ispred izrealeske ambasade status na Fejsbuku u kojem poziva na ustanak!
Miloš Žujović (25), koji je u terorističkom napadu ispred izraelske ambasade u Beogradu teško samostrelom ranio žandarma Miloša Jevremovića (34), ranije je hteo da upiše policijsku akademiju i da bude inspektor, rekao je danas za informer.rs njegov otac Zoran Žujović.
Nikola Jokić je trenutno na pripremama košarkaške reprezentacije Srbije za predstojeće Olimpijske igre u Parizu, a iz NBA lige, njegovog kluba, Denver nagets, stižu mu lepe vesti.
Fudbaleri Engleske posle preokreta srušili su Slovačku sa 2:1 u produžetku i plasirali se u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Nemačkoj, ali je njihova pobeda ostala u senci sramnog ponašanja na terenu.
Demonstracije protiv francuske stranke krajnje desnice Nacionalnog okupljanja, na koje je pozvala krajnja levica, prerasli su večeras u sukobe sa policijom i nerede u centru Liona, javili su francuski mediji.
Nedavni manevri ruske fregate "Admiral Gorškov" i podmornice "Kazanj" u Karipskom moru izazvali su veliku pažnju. Rusija je ovim pokazala sposobnost svoje flote da deluje u toplim morima daleko od kuće. Na odgovor SAD-a se nije dugo čekao i ispostavio se kao prilično neobičan, objavio je The National Interest.
Tokom oslobađanja sela Staromajorsko u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) i zauzimanja neprijateljskih uporišta, vojska Oružanih snaga Rusije aktivno je koristila motore, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Lil Pamp jedan je od najpopularnijih repera u Americi. Na Instagramu ga prati više od 14 miliona ljudi, a albumi mu zauzimaju sam vrh američkih top lista.
Bilo je više hiljada ljudi - i stari i mladi, Kragujevčani, Beograđani, Nišlije, Novosađani, Leskovčani, ljubitelji muzike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, kao i drugih zemalja.
Prilikom čišćenja ili u situacijama kada se po domu šire neprijatni mirisi, mnogi ljudi pribegavaju skupim hemikalijama. Sastojak koji skoro svako ima u kuhinji rešava probleme kao što su neprijatni mirisi, prljave plastične posude, pa čak i zaprljane pločice.
Google Translate dobio je jedno od najvećih ažuriranja od kada postoji ova alatka za prevođenje. Najveće pojačanje dolazi uz inovativnu veštačku inteligenciju koja je pomogla da se Google Translate proširi sa 110 novih jezika.
Sigurno ste čuli da je jedna pseća godina jednaka sedam ljudskih, međutim taj način računanja je pogrešan, a naučnici su otkrili kako se zapravo ispravno računa.
Folker Sloba Radanović otvoreno je govorio o životnim problemima te je otkrio kako najviše žali što gubi vreme sa sinom zbog prevelikog broja zakazanih nastupa.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.