Vesić: Zajednička železnička stanica sa Crnom Gorom sredinom maja
Podeli vest
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić najavio je danas da će zajednička železnička stanica Srbije i Crne Gore, u Bijelom Polju, biti puštena u saobraćaj 14. ili 15. maja.
- To znači da ubuduće neće biti stajanja vozova na granicama, već u stanicama. Trudićemo se da imamo zajedničke stanice odnosno zajedničke prelaze gde će na jednom mestu biti i jedna i druga policija i carina tako da će ljudi završavati sve na jednom mestu - rekao je Vesić gostujući na Pinku.
U Svečanoj sali Skupštine Grada Sombora danas je održana konferencija povodom početka projekta "Zaplovi Srbijom", čiji je cilj da podstakne razvoj vodnog saobraćaja i ukupan ekonomski razvoj zemlje.
04.04.2023
16:39
Naveo je da će se na sličan način raditi zajednička železnička stanica za teretni prevoz u Tabanovcima u Severnoj Makedoniji, kao i zajednička stanica sa Mađarima, u Segedinu koja će, kako kaže, biti za voz Subotica-Segedin koji kreće u oktobru.
- Kada uđete u voz u Subotici, dolazite do Segedina i tu vas čeka mađarska policija i carina i obratno, kada idete prema Subotici, u Segedinu vas čeka srpska policija i carina i više nema stajanja na granici - rekao je Vesić.
Kako je naveo, kada do kraja 2024. godine budemo završili naš deo brze pruge između Beograda i Budimpešte, do Subotice, što je 108 kilometara koje se trenutno grade, a Mađari svojih oko 150 kilometara u 2025. godini, tada će policijske i carinske stanice biti na železničkim stanicama u Budimpešti, Novom Sadu, Beogradu i Subotici.
- Kada uđete u voz na Prokopu, tu ćete proći mađarsku carinu i policiju i idete direktno u centar Budimpešte i obratno, kada idete iz Budimpešte, tu vaš čeka srpska carina i nema više onih formalnosti već idete pravo u centar Beograda - dodao je Vesić.
Naveo je da je sa Evropskom Unijom, Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan ugovor o izgradnji 228 kilometara pruge do Niša i dodao da se već radi deonica Stalać-Đunis.
- Čeka nas oko 130 kilometara poslednje deonice od Niša do Preševa, a kada dođemo do Preševa završićemo taj deo brze pruge kroz Srbiju i imati više od 500 kilometara brze pruge - rekao je Vesić i istakao da je ono što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić uradio sa izgradnjom saobraćajnica i brzih pruga jedinstven slučaj u Evropi.
Naveo je da je na sastanku sa premijerom Severne Makedonije razgovarano o tome da se, kada se stigne do Preševa, pruga produži do Skoplja i da se na taj način povežu Budimpešta, Beograd, Niš i Skoplje.
Vesić je rekao da je sa svojim mađarskim kolegom dogovorio da se u Beogradu održi zajednički sastanak ministara transporta Srbije, Mađarske, Bugarske, Turske, Grčke, Severne Makedonije i Albanije, na kojem će biti reči o tome da se proširi pruga kroz Severnu Makedoniju prema Solunu, a kasnije i prema Atini, zatim od Skoplja prema Tirani i kroz Bugarsku prema Istanbulu.
- To će značiti da će čitav Zapadni Balkan biti povezan brzim prugama - istakao je Vesić.
Takođe, dodao je da u planu odnova pruge između Beograda i Beča tako što ćemo mi uraditi naših 90 kilometara.
- Mi, inače, projektujemo tu brzu prugu do Šida, projekat će biti gotov u septembru, a onda kroz Hrvatsku, Sloveniju prema Austriji i od Ljubljane prema Italiji da se povežemo sa severom Italije - pojasnio je Vesić.
Govoreći o integrisanoj naplati putarina sa Severnom Makedonijom, Vesić je rekao da se očekuje da to zaživi tokom letnje sezone, tačnije tokom jula.
- To znači da svako od nas ko ima tag, treba da ga veže za platnu karticu, i tag je tada integrisan sa čitačima u Severnoj Makedoniji, što znači da možete slobodno da vozite kroz tu državu, nema više stajanja, ne morate da kupujete njihov tag - rekao je Vesić i dodao da će takođe oni koji imaju tag Severne Makedonije moći da idu kroz Srbiju.
Dodao je da se o tome razgovara i sa Hrvatskom, Alabanijom i Grčkom.
Govoreći o rečnom saobraćaju, Vesić je rekao smo 2019. godine, pre korona virusa, imali oko 208.000 putnika koji su se ukrcali i iskrcali na kruzerima kroz Srbiju, te podsetio da je sada pokrenut projekat „Zaplovimo Srbijom“ vredan 28 miliona evra u okviru koga će biti izgrađeno nekoliko međunarodnih pristana, marine, nautička sela.
- Beograd je jedan od retkih velikih gradova koji ne korsti reke i za javni prevoz što je šteta, ali moj posao je da izgradimo što više luka, marina, međunarodnih pristana kako bi iskoristili naše reke - rekao je Vesić.
Naveo je da je kanalski turizam takođe veoma značajan u Evropi i dodao da je završen teneder i da se kreće sa rekonstrukcijom dve luke, Bogojevo i Prahovo, te da će brzo biti raspisan tender za luku Sremska Mitrovica.
- Nedavno sam otvorio međuanrodni pristan u Sremskoj Mitrovici, a biće otvoren i u Šapcu. Pored toga, radićemo novu luku Beograd koja će biti uzvodno uz Dunav, iznad Pančevačkog mosta, dok ćemo na desnoj obali Dunava raditi luku za rasute terete - najavio je Vesić.
Ministar se osvrnuo i na izmene Zakona o planiranju i izgradnji i dodao da će, čim taj zakon bude usvojen, biti veoma stroga pravila kada su pitanju parking mesta, te da će broj parking mesta po zgradi biti povećan.
- Uvešćemo da na određen broj parking mesta u zgradi, u poslovnim objektima, mora da postoji parking mesto za električnim punjenjem pošto ima sve više električnih automobila - rekao je Vesić.
Takođe, naveo je da se uvodi obaveza da sve pumpe, posebno na autoputevima, a kasnije i ostale, na određen broj aparata za punjenje moraju da imaju određen broj električnih punjača, te dodao da očekuje da do kraja godine na autoputevima imamo više od sto novih punjača.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
kume izgore ti McLaren
pre 1 godinu
Kad će biti gotova autobuska stanica u bloku 42?
Hoće li je završiti do kraja mandata pičkoustog?
U Svečanoj sali Skupštine Grada Sombora danas je održana konferencija povodom početka projekta "Zaplovi Srbijom", čiji je cilj da podstakne razvoj vodnog saobraćaja i ukupan ekonomski razvoj zemlje.
Prešli ste granicu, naš odgovor će biti neizbežan, i biće usmeren ne na ukrajinske trupe koje ste vi obučili i naoružali, ne na vaše instruktore u Ukrajini, već direktno na vas. Dalje povratka nema, izjavio je ruski politikolog Andrej Perla povodom napada na Sveastopolj 23. juna.
Ruska armija u svakom trenutku može brzo da napreduje ka Kijevu. Uprkos tome, ruska strana radije ne žuri i oprezna je. Pored toga, deo ruske vojske nalazi se na teritoriji Belorusije. Rusi su u velikoj prednosti na frontu. Sve ovo sugeriše da je „kraj Ukrajine blizu“, navodi američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor.
Oko Srbije već duže vreme kruže razni špijunski dronovi. Malo - malo pa se posmatraju položaji srpske vojske. Niz incidenata dogodio se 2015. pa sve do incidenta ispred Izraelske ambasade. Mnogo je opasnosti! Da li smo bezbedni? Na ovu temu u "Info večeri" govorili su politički konsultant Vladimir Dobrosavljević, bivši obaveštajac Karlo Dulović i Željko Šajn, novinar "Politike".
Belorusija je i zvanično članica ŠOS-a, a Rusija je zvanično oslobodila Časov Jar. Putin poručio: Multipolarni svet je već realnost! Na ovu temu, ali i na temu rata Ukrajini govorili su gosti "Rata uživo", general Luka Kastratović i dr Aleksandar Lukić, ispred Instituta za političke studije.
Neki kažu da se posledice istorije ne smiruju ni danas. Libija više nije ona zemlja koja je nekada bila. Neki kažu da je danas bolje, a neki da je mnogo gore. Mejlovi HIleri Klinton su procurili i otkrivena je istina zašto je Gadafi skinut sa vlasti, a to je zato što se suprotstavio dolaru. O tome zbog čega je ubijen Gadafi, u emisiji "Info dan" govorili su nekadašnji premijer Srbije Nikola Šainović i Darko Obradović, iz Centra za stratešku analizu.
Kad god se povede regionalna priča o Jasenovcu, ovde izbiju varnice. Rezolucija koju je donela Crna Gora izuzetno smeta Hrvatskoj. Detaljnije o tome govorio je u emisiji "Info dan" Saša Milovanović, direktor "Srpskog telegrafa".
Ostao sam sam kao panj. Umrli su mi i sin i žena na pravdi boga. Dejan je još uvek u zatvoru, ne znam ni ja, ni on zašto, jer to ništa nije tačno zašto nas okrivljuju, priča Radoslav Dragijević (73), otac osumnjičenog za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić, Dejana Dragijevića (51).
Povodom današnje pres konferencije Uprave policije, gde su saopštili da su rasvetlili ubistva na Cetinju i saopštili inicijale, a mediji preneli moje ime i prezime, što iz UP nisu demantovali, prinuđen sam da se obratim crnogorskoj javnosti i saopštim istinu, poručio je Nikola Drecun u saopštenju dostavljenom medijima.
Pred Višim sudom u Beogradu održano suđenje Zoranu Marjanoviću, tekstopiscu i kompozitoru za ubistvo supruge (42), pevačice Jelene Marjanović (33), kada je trebalo da, pored Zoranove snaje, Milice Marjanović i vaspitačice Lenke Đorđević, svedoči i kuma Vera Vukomanović.
Kapiten reprezentacije Francuske Kilijan Mbape dan pred utakmicu četvrtfinala Evropskog prvenstva protiv Portugala je pričao o drugom krugu parlamentarnih izbora u njegovoj zemlji i tako je ponovo poslao poruku zemljacima da je jako bitno da izađu na izbore.
Nekadašnji reprezentativac Danske i član generacije koja je 1992. osvojila Evropsko prvenstvo, Lars Elstrup (61) govorio je o izuzetno turbulentnom životu nakon fudbalske karijere.
Veća je šansa da grom udari dva puta na isto mesto, nego da Riši Sunak ostane premijer Velike Britanije! I upravo se to i dogodilo, prve ankete o rezultatima na parlamentarnim izborima pokazuju da će se laburisti vratiti na vlast nakon 14 godina desničarske konzervativne vladavine. To značilo da bi 61-godišnji Kir Starmer, nekadašnji advokat za zaštitu ljudskih prava, biti novi premijer.
Ruske trupe napale su bazu predsedničke brigade Nacionalne garde Ukrajine, koja je bila umešana u pokušaj napada na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti koordinator podzemlja Nikolajeva Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Vojna operacija "Čuvar prosperiteta", koju su bučno pokrenule mornarice Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Evropske unije, naletela je na neosvojivu odbranu Huta. Neuspeh NATO kampanje u Jemenu pridružuje se dugačkoj listi neuspešnih zapadnih vojnih kampanja: Korejski rat 1953, Vijetnam 1975, neuspeh američke intervencije u Somaliji 1993 (čuveni Crni jastreb u Mogadišu) i američka okupacija Avganistana 2021.
"Prvi put u svetu" - tako danas možemo da govorimo o gotovo svakoj kineskoj tehnologiji u energetskom sektoru. A evo još jednog: Kinezi su pokrenuli prvi industrijski projekat na svetu za proizvodnju pare u nuklearnoj elektrani.
Nastavak emitovanja druge sezone "Bunara" očekuje se na jesen, najkasnije do kraja godine ali glavni ljudi iz produkcije žele da detalje sačuvaju u tajnosti.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.