SRBIJO, MISLI O OVOME! U TOKU JE GLOBALNA TEKTONSKA PROMENA OD AVGANISTANA DO BALKANA! Svako izlaženje u susret američkoj propaloj geopolitici znači poraz...
Podeli vest
Beograd, Banjaluka, a nadamo se i Podgorica, moraju da razumeju da se američkim krahom u Avganistanu svet promenio. I još jednu stvar - da opcije multipolarnosti (Rusija i Kina) konačno daju i odgovore Srbima za budući krah američke politike na Balkanu
Pre trinaest godina autor ovih redova počeo je pisati o tome da unipolarni međunarodni poredak i hegemonija SAD u međunarodnim odnosima ne mogu večno da traju, da će globalizacija početi posustajati, da će se Rusija i Kina postepeno uzdizati na poziciju svetskih sila, a da Evropska unija neće moći da izraste u svetskog igrača dok se ne oslobodi američke okupacije.
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
26.08.2021
07:00
Neviđena zaslepljenost
Takvi tekstovi su, analizira profesor geopolitike Srđan Perišić izazivali podsmeh jer je glavni tok medija i akademske javnosti upravo veličao globalizaciju kao amerikanizaciju, veličao EU i NATO kao savršeni vrednosni, ekonomski i bezbednosni okvir razvoja država u Evropi, i još uvek objašnjavao da su zapadna ideologija liberalizma, i njene podideologije „ljudskih prava", LGBT-ija, i civilnog društva, jedine ideologije koja su dale konačne odgovore na razvoj i budućnost svake države.
Podsmeh je bio izražen bez obzira što je 2007. godine Vladimir Putin na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji najavio povratak Rusije i posustajanje američkog poretka. No, ni njemu nisu verovali.
Neviđena zaslepljenost je pre svega bila u elitama evropskih država, pa tako i u srpskoj.
Elite koje predvode svoja društva treba da vide bolje i dalje. Međutim, one 2008. godine nisu shvatile da su svetska finansijska kriza, i kratkotrajni rat u Gruziji (koje su izgubile SAD), označile početak promene međunarodnog poretka, nisu shvatile da su svet i globalni tokovi počeli da kreću u sasvim drugačijim pravcima od onih u koje su te elite verovale.
Najnovija dešavanja u Avganistanu, pobeda talibana, sramni beg Amerikanaca, NATO-a i njihovih saveznika, rušenje marionetskog režima u Kabulu kao kule od karata, jasno nam oslikavaju tektonske promene u svetskoj geopolitici.
Dakle, već 13 godina gledamo nestajanje američkog hegemonskog, unipolarnog poretka, gledamo urušavanje globalizacije kao amerikanizacije. Pre poraza SAD u Avganistanu, tektonske promene su i pojava Kine kao svetske ekonomske sile broj jedan, povratak Rusije kao vojne i političke sile, onda poraz SAD u Siriji - što je direktna posledica ulaska Rusije u taj američki dirigovani konflikt.
Pitamo se, zar još ima „nevernih Toma", koji i dalje veruju u SAD ili se, možda, nadaju opstanku hegemonije Vašingtona?
Avganistan na najbolji način pokazuje kako se menja globalna arhitektura sveta, odnosno, kako se menjaju međunarodni poreci.
Foto: AP/Tanjug
U pitanju je zemlja u kojoj društvo živi na premoderan način, i - kakvog li paradoksa za Zapad - ta premoderna zemlja oslikava odlazak supermoderne Amerike.
Naravno, Avganistan nije uzrok geopolitičkih i geostrateških transformacija. Međutim, kako lepo kaže ruski filozof Aleksandar Dugin, Avganistan predstavlja „ogledalo ili ekran, na kome su se, jasnije nego bilo gde drugo, odrazile temeljne promene u svetskom poretku".
Naime, pitamo se da li poraz SAD u Avganistanu 2021. oslikava kraj američkog hegemonskog poretka, kao što je poraz SSSR-a u toj zemlji 1989. godine najavio njegov kraj i kraj bipolarnog poretka? U odgovoru na to pitanje - pođimo redom.
Uloga SAD u nastanku islamskog ekstremizma i terorizma
Ako pogledamo islamski svet, uočićemo dve vrste islama: tradicionalni islam i ekstremno-teroristički oblik islama (islamisti).
Razlika između ove dve varijante islama je to što je tradicionalni islam manje ili više trpeljiv prema drugim nacionalnim tradicijama, religijama i poimanju politike (ovde uglavnom ulazi i šiizam). Međutim, ekstremni oblik islama je tendencija koja se poziva na iskonske težnje iz epohe nastanka islama, ali je suprotna tradicionalnom islamu.
To su ultradogmatska učenja vahabizma i hanafitskog učenja, kao i druga salafitska ili ihvanska učenja.
Ono što ključno treba istaći jeste da je, za razliku od tradicionalnog islama, kao i šiitske varijante, vahabitski ekstremni oblik islama služio Zapadu tokom Hladnog rata da se suprotstavi socijalističkim, sekularnim i najčešće prosovjetskim režimima.
Kao geopolitički fenomen, islamski ekstremizam bio je deo atlantističke strategije, protiv SSSR-a. Avganistan je bio karika u ovoj geopolitičkoj strategiji.
U ime Zapada u Avganistanu su ratovali islamski ekstremisti oličeni u mudžahedinskim vojnim formacijama. Sovjetske trupe u Avganistanu su predstavljane kao „ateistički okupator".
CIA je u Avganistan dovela Osamu bin Ladena, kasnije i Al-Kaidu, a mnogo godina kasnije i Islamsku državu.
Povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana februara 1989, kao i nekoliko meseci kasnije odustajanje Moskve od Nemačke (pad Berlinskog zida), označili su kraj Hladnog rata i poraz SSSR-a.
Povlačenje sovjetske armije iz Avganistana
Zauzimanje Kabula od strane rivalskih frakcija mudžahedina i pogubljenje predsednika Nadžibulaha 1996. godine, uprkos građanskom ratu u Avganistanu, značilo je pobedu Zapada.
Poraz u avganistanskom ratu nije bio razlog raspada SSSR-a. Ali, Avganistan je to ogledalo koje je oslikavalo kraj bipolarnog međunarodnog poretka, i najavilo kraj Sovjetskog Saveza.
Hegemonija SAD i invazija na Avganistan
Tokom unipolarnog poretka i hegemonije SAD, od 1989. do 2008. godine, ekstremni oblik islama potpuno dobija terorističke karakteristike. U tome mu svesrdno pomaže Amerika.
Amerikanci preko svojih obaveštajnih službi i armije upotrebljavaju vahabističke organizacije (Al-Kaidu, i druge) kao efikasno sredstvo i način destabilizacije mnogih regiona.
Svuda na takvim teritorijama - od Bosne, Kosova, preko Čečenije, pa do Kašmira, Avganistana i Srednje Azije - islamisti su imali pomoć SAD i bili su istureni odredi američke armije ili pak jasan američki saveznik u geopolitičkoj igri.
Tokom 90-ih godina islamističke snage aktivno deluju u Bosni i Srbiji (Kosmet), na Balkanu, u bivšim sovjetskim republikama, Tadžikistanu i Uzbekistanu. Rusija postaje ratna zona (Čečenija). SAD i Zapad (NATO) nastavljaju da koriste svoje islamiste kao saveznike za dalje atlantističke geostrateške akcije.
U Avganistanu 1994. godine počinje uspon talibana uz direktnu pomoć Vašingtona i Pakistana. Od 1996. do 2001. godine talibani vladaju Avganistanom.
Da bi podržali talibane u konsolidaciji vlasti, kako bi se oni kasnije efikasnije inflitrirali u zemlje Srednje Azije, SAD sa talibanima 1997. godine, preko svoje kompanije Unocal (Union Oil Company of California), zaključuju sporazum o izgradnji trans-avganistanskog gasovoda, koji bi išao iz Turkmenistana za Pakistan. Ideja je bila da talibani imaju siguran i stalan prihod od tranzita gasa.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Međutim, uspesi osnaženog islamskog ekstremizma primoravaju lidere islamskih zemalja da krenu putem nezavisne politike krajem 90-ih godina. U odsustvu Sovjetskog Saveza, i uopšte ravnoteže snaga kakva je bila tokom bipolarnog poretka, a pogotovo u uslovima oslabljene Jeljcinove Rusije, islamski vahabistički ekstremisti počinju da sebe doživljavaju kao nezavisnu silu.
S obzirom da je nestao stari neprijatelj (prosovjetski sekularni režimi u islamskim zemljama), islamisti svoju agresiju okreću protiv svog dojučerašnjeg gospodara - SAD.
Događa se teroristički napad 9. septembra 2001. na Njujork i Vašington. Izvršilac je Al-Kaida, čiji vrh (Osama bin Laden i ostali) se nalazi u Avganistanu. Došlo je do geostrateškog obrta.
Oni koji su bili sredstvo borbe atlantizma i Zapada protiv Sovjeta i savremene Rusije (i Srba na Balkanu), islamski ekstremisti - oni postaju neprijatelj hegemoniji Amerike. Stoga Sjedinjene Države, kao hegemon, objavljuju „rat protiv terorizma".
To je vešta formulacija kako bi taj rat iskoristile da završe geopolitičke poslove na prostoru Evroazije. Ključni geopolitički zadatak SAD nije „rat protiv terorizma", već njegovo korištenje za uklinjavanje u prostor Evroazije, pre svega u zemlje Srednje Azije, Balkana, Kavkaza.
Amerika je imala drugi način da zaustavi islamiste, presecanjem izvora finansiranja. Međutim, umesto to da uradi, Vašington radi sasvim suprotno i objavljuje rat islamistima i na taj način kvalitativno im podiže njihov status, pretvarajući ekstremni islam u geopolitičku realnost - faktor međunarodne politike.
Zašto?
Odgovor je očigledan - Vašington se sve vreme „rata protiv terorizma" nadao, i u nekim delovim sveta uspevao, da islamiste opet pridobije na svoju stranu i upotrebi ih u svojim geopolitičkim strategijama. To im je uspevalo u Siriji, Libiji, Egiptu.
Prema tome, ova geopolitička igra SAD ima za cilj da istisne tradicionalni ruski geopolitički uticaj iz celog prostora Evroazije, a prvo iz Srednje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan). Drugo, da zaustavi Kinu.
Amerika nastoji da, uvlačenjem država Srednje Azije u nesagledive i permanentne sukobe, geopolitički ovlada tim regionom čijom se kontrolom postiže dominacija nad evroazijskim kontinentom i celim svetom. Uostalom, jedan o tvoraca geopolitike kao nauke, Britanac Helford Makinder, Srednju Aziju je nazvao „srcem sveta".
Sa tim u vezi, SAD su počele da šire vojne baze, pre svega u Uzbekistanu i Kirgiziji (baza Manas). Ali, ono što je takođe zanimljivo, SAD su koristeći se pozicijom u Avganistanu, počele da izazivaju rušenje režima u zemljama Srednje Azije, izazivanjem obojenih revolucija.
Na udaru su Uzbekistan i Kirgistan 2005. godine. Revolucija u Uzbekistanu nije uspela, a u Kirgistanu („revolucija žutih tulipana") je uspela, ali nije dovela na vlast proamerički režim.
Opet su Amerikanci izazvali 2010. godine novu obojenu revoluciju u Kirgistanu, međutim, i novi režim nije bio proamerički. Rezultat svega toga je da su Kirgizi proterali Amerikance iz baze Manas 2015. godine.
Propale revolucije u Uzbekistanu i Kirgistanu su bili prvi poraz Amerike u Srednjoj Aziji.
Poraz SAD u Siriji, unutrašnji sukobi i podeljenosti u samoj Americi koji su izbili na videlo tokom predsedničkih izbora 2020. godine, sa pobedom talibana 2021. godine su pokazatelji da SAD više nisu supersila.
Poraz SAD - tektonska geopolitička promena
Poraz SAD u Avganistanu je veći i značajniji od onog u Vijetnamu 1975. godine, kada su se Amerikanci na sličan način osramotili. Međutim, bez obzira na velike gubitke u Vijetnamu (zvanično oko 60 hiljada, nezvanično 120 hiljada mrtvih Amerikanaca), u odnosu na Avganistan (oko 10 hiljada mrtvih američkih vojnika i njihovih saveznika) - poraz u Avganistanu je globalni poraz SAD.
Naime, posle Vijetnama SAD pronašle metodologiju kako da se efikasno suprotstavljaju svom geopolitičkom neprijatelju, kopnenom Sovjetskom Savezu.
To je bila globalizacija (ekonomska, kulturna, politička). Međutim, danas, sa svim porazima SAD od 2008. godine, i globalizacija doživljava poraz. Globalizacija više nije uverljiva i ne predstavlja više paradigmu razvoja drugih zemalja i naroda. Očito je da je svet sa promenom na geopolitičkom polju - smenom unipolarnog poretka u multipolarni - na pragu nove paradigme koja će zameniti globalizaciju. U svakom slučaju, gledamo vraćanje tradicionalizmu, što u praksi znači da će kulture (u množini) biti ta paradigma razvoja u 21. veku.
Islamski režimi, pre svega Turska, Iran i Pakistan, dobro su svesni slabljenja Zapada u celini i počeli su da igraju svoju igru, sve nezavisnije od Zapada. Rusija se u poslednjih petnaest godina razvija na osobenostima svog unikalnog identiteta i tradicije (ruske konzervativne vrednosti).
Iran i Turska su se približili Moskvi po mnogim pitanjima. Pakistan je uspostavio veoma bliske odnose sa Kinom (luka Gvadar u Pakistanu je u kineskim rukama, plus vojna i nuklearna saradnja). Dakle, nikoga od njih više ne interesuje američko prisustvo.
Unipolarni međunarodni poredak se završio, i američka okupacija Avganistana i marionetska proamerička vlada postali su zastareli i nezanimljivi.
Potpuna pobeda talibana i begstvo Amerikanaca znače kraj unipolarnog sveta. Kao što je 1989. godine, povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana kao ekran celom svetu označilo kraj bipolarnog sveta - tako je poraz SAD u Avganistanu označio kraj hegemonije SAD.
Šta nas očekuje?
SAD i Zapad ne prihvataju da je njihov hegemonski poredak srušen. To je ono što je najveća opasnost po ostali svet. Vašingtonu ne preostaje ništa drugo (sve opcije su iscrpljene) nego da izazivanjem haosa na mnogim neuralgičnim tačkama u svetu, produži svoje postojanje.
Prvo će u Avganistanu, zasigurno pokušati talibane da stave na svoju stranu i usmere ih na Srednju Aziju, ka Rusiji, i Kini. To je obnavljanje stare saradnje sa ekstremnim islamom koja je bila dominatna atlantistička geostrategija skoro 30 godina. Ali, to je veoma teška operacija.
Foto: Fotoilustracija
SAD su iscrpljene, ekonomski, politički, kulturno. One više nisu paradigma koja nudi ni saradnju, ni razvoj drugima. U svakom slučaju, kao druga opcija je izazivanje novog građanskog rata u Avganistanu.
U tom slučaju, Rusija i Kina imaju više mogućnosti da popune prazninu nastalu krahom američke geopolitike. Rusija čvrsto drži Srednju Aziju, politički i vojno. Kina nudi ekonomske projekte i podršku u okviru njene geoekonomske strategije Pojas i put. I Moskva i Peking razgovaraju sa talibanima.
Ovde se postavlja pitanje - da li Americi jedino ostaje da izazove haos negde drugo, na primer na Balkanu, kako bi nekako održala svoje prisustvo u svetu? I to na štetu Srba.
Moguće je. Međutim, u uslovima sveopšteg slabljenja SAD i Zapada, Srbi moraju da razumeju da je u toku promena globalne paradigme. Svako izlaženje u susret američkoj propaloj geopolitici i atlantizmu (NATO) značilo bi poraz Srba.
Zato Beograd, Banjaluka, a nadamo se i Podgorica, moraju da razumeju da se američkim krahom u Avganistanu svet promenio. I još jednu stvar - da opcije multipolarnosti (Rusija i Kina) konačno daju i odgovore Srbima za budući krah američke politike na Balkanu.
Svako drugačije ponašanje Beograda, Banjaluke i Podgorice, bilo bi pogubno za Srbe.
U novom Info danu gosti su bili prof. dr Boris Bratina i prof. Saša Adamović, istoričar, a oni su govorili o sukobu u Ukrajini, ali i aktuelnoj geopolitičkoj situaciji u svetu, pre svega odnosima Amerike i Rusije.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnim ratnim žarištima u svetu, odnosima Rusije i Zapada, ali i o mirovnom samitu u Švajcarskoj, govorili su gosti prof. Miloš Laban, politički analitičar, Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", Dejan Jelača, novinar i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
15.06.2024
19:47
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Мало сте се превише занели у свом сировом, неопрсканом антиамериканизму. Не, ипак Америка и Енглеска неће бити земља пролетерска.
Русија нема ни људе ни децу ни индустрију, ресурсе арче у бесцење. Америка храни Кину. Мало сте се превише залауфали, аха хахаха.
Krah Americke politike na Balkanu? Pa samo je Srbija ostala Ruska enklava okruzena Nato zemljama. Pa kao Amerika kao svedski policajac ne valja ali sada kada su to Rusi i Kinezi onda je super. Ajde da se ne lazemo covek je Ruski placenik ljubitelj diktatora jer nema demokratije dok zemljom vlada neko dozivotno
Onaj ko poredi postupanje USA na bliskom istoku i u Evropi,ne zaslužuje ni da se pročita ništa osim naslova...i to sa podsmjehom!!!
CIRKUS je koliko očajnički srbija želi nestanak USA sa ovih prostora a nikako da se pomiri sa činjenicom da je ovo Evropa!!!
Umesto borbe protiv terora, rat protiv terora je samo podstakao terorizam. To je dimna zavesa za SAD da zadrži svetsku dominaciju i zadrži Kinu pod kontrolom, kao i odličan izgovor za vojnoindustrijski kompleks da i dalje stvara bogatstvo
Prešli ste granicu, naš odgovor će biti neizbežan, i biće usmeren ne na ukrajinske trupe koje ste vi obučili i naoružali, ne na vaše instruktore u Ukrajini, već direktno na vas. Dalje povratka nema, izjavio je ruski politikolog Andrej Perla povodom napada na Sveastopolj 23. juna.
Ruska armija u svakom trenutku može brzo da napreduje ka Kijevu. Uprkos tome, ruska strana radije ne žuri i oprezna je. Pored toga, deo ruske vojske nalazi se na teritoriji Belorusije. Rusi su u velikoj prednosti na frontu. Sve ovo sugeriše da je „kraj Ukrajine blizu“, navodi američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor.
Oko Srbije već duže vreme kruže razni špijunski dronovi. Malo - malo pa se posmatraju položaji srpske vojske. Niz incidenata dogodio se 2015. pa sve do incidenta ispred Izraelske ambasade. Mnogo je opasnosti! Da li smo bezbedni? Na ovu temu u "Info večeri" govorili su politički konsultant Vladimir Dobrosavljević, bivši obaveštajac Karlo Dulović i Željko Šajn, novinar "Politike".
Belorusija je i zvanično članica ŠOS-a, a Rusija je zvanično oslobodila Časov Jar. Putin poručio: Multipolarni svet je već realnost! Na ovu temu, ali i na temu rata Ukrajini govorili su gosti "Rata uživo", general Luka Kastratović i dr Aleksandar Lukić, ispred Instituta za političke studije.
Neki kažu da se posledice istorije ne smiruju ni danas. Libija više nije ona zemlja koja je nekada bila. Neki kažu da je danas bolje, a neki da je mnogo gore. Mejlovi HIleri Klinton su procurili i otkrivena je istina zašto je Gadafi skinut sa vlasti, a to je zato što se suprotstavio dolaru. O tome zbog čega je ubijen Gadafi, u emisiji "Info dan" govorili su nekadašnji premijer Srbije Nikola Šainović i Darko Obradović, iz Centra za stratešku analizu.
Kad god se povede regionalna priča o Jasenovcu, ovde izbiju varnice. Rezolucija koju je donela Crna Gora izuzetno smeta Hrvatskoj. Detaljnije o tome govorio je u emisiji "Info dan" Saša Milovanović, direktor "Srpskog telegrafa".
Ostao sam sam kao panj. Umrli su mi i sin i žena na pravdi boga. Dejan je još uvek u zatvoru, ne znam ni ja, ni on zašto, jer to ništa nije tačno zašto nas okrivljuju, priča Radoslav Dragijević (73), otac osumnjičenog za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić, Dejana Dragijevića (51).
Povodom današnje pres konferencije Uprave policije, gde su saopštili da su rasvetlili ubistva na Cetinju i saopštili inicijale, a mediji preneli moje ime i prezime, što iz UP nisu demantovali, prinuđen sam da se obratim crnogorskoj javnosti i saopštim istinu, poručio je Nikola Drecun u saopštenju dostavljenom medijima.
Pred Višim sudom u Beogradu održano suđenje Zoranu Marjanoviću, tekstopiscu i kompozitoru za ubistvo supruge (42), pevačice Jelene Marjanović (33), kada je trebalo da, pored Zoranove snaje, Milice Marjanović i vaspitačice Lenke Đorđević, svedoči i kuma Vera Vukomanović.
Kapiten reprezentacije Francuske Kilijan Mbape dan pred utakmicu četvrtfinala Evropskog prvenstva protiv Portugala je pričao o drugom krugu parlamentarnih izbora u njegovoj zemlji i tako je ponovo poslao poruku zemljacima da je jako bitno da izađu na izbore.
Ruske trupe napale su bazu predsedničke brigade Nacionalne garde Ukrajine, koja je bila umešana u pokušaj napada na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti koordinator podzemlja Nikolajeva Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Jermenija je spremna da unapredi svoje odnose sa SAD do nivoa strateškog partnerstva u mnogim oblastima, rekao je premijer Nikol Pašinjan u poruci američkom predsedniku Džou Bajdenu na Dan nezavisnosti SAD.
Vojna operacija "Čuvar prosperiteta", koju su bučno pokrenule mornarice Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Evropske unije, naletela je na neosvojivu odbranu Huta. Neuspeh NATO kampanje u Jemenu pridružuje se dugačkoj listi neuspešnih zapadnih vojnih kampanja: Korejski rat 1953, Vijetnam 1975, neuspeh američke intervencije u Somaliji 1993 (čuveni Crni jastreb u Mogadišu) i američka okupacija Avganistana 2021.
NATO strahuje ds bi Francuska mogla da se povuče iz članstva u Alijansi i da bi to mogla da bude jedna od kljulnih odluka krajnje desnice okupljenje oko Žordana Bardele i Marin Le Pen. Nacionalno okupljanje koje predvode upravo Bardel i Lepenova mogli bi da u nedelju preuzmu lormilo "pete republike", a to je alarm ne samo za EU, već i za Vašington"!
Nastavak emitovanja druge sezone "Bunara" očekuje se na jesen, najkasnije do kraja godine ali glavni ljudi iz produkcije žele da detalje sačuvaju u tajnosti.
Francuska verzija mača Ekskalibur, koji je više od 1.300 godina bio zaglavljen u jednoj steni u Rokamaduru na jugu Francuske nestao je, a francuska policija pokrenula je istragu.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.