IZ AUTOMOBILA JE POLETELA KESA SA SMEĆEM PREKO MOSTA! Kako rešiti problem deponija u Beogradu? Evo, šta kažu nadležni...
Podeli vest
Poslednjih godina u Beogradu ima sve više divljih deponija, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine
Tako je od 2017. do početka ove godine locirano više od 800 deponija, a iz Agencije upozoravaju da ih možda ima i više, jer mnoge opštine uopšte ne dostavljaju izveštaje o divljim deponijama ili dostavljaju nerealne podatke. Dok nadležni prebacuju odgovornost, rešenja ovog problema još nema.
Idealno mesto za sve koji žele da se upoznaju sa najatraktivnijim destinacijama iz Srbije i regiona, ali i njihovim manifestacijama i lokalno autentičnim gastronomskim specijalitetima
25.05.2022
15:06
- Problem kod svake divlje deponije je što nisu obezbeđene na odgovarajući način, a nema ni sistema za prikupljanje određenih otpadnih voda. Zamislite onda kad padne kiša na gomili đubreta, šta se tu sve procedi - kaže za Blic Dušan Vasiljević, međunarodni stručnjak za strateško planiranje u oblasti životne sredine.
Deponija u Vuka Vrčevića samo je jedna od 817 koje su od 2017. prijavljene na teritoriji Beograda, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA).
Istraživanje novinara Blica pokazuje da divljih deponija u glavnom gradu ima sve više. Iako divlje deponije mogu biti opasne po građane, ovaj problem se još nije rešio, a nadležne institucije međusobno "prebacuju lopticu".
Svaka gradska opština ima svoj odsek za komunalne poslove i određeni broj zaposlenih inspektora, čiji je zadatak da pored ostalih komunalnih problema rešavaju i uklanjanje divljih deponija. Budžet za to planira se u okviru ukupnog godišnjeg budžeta opštine, koji joj dodeljuje Grad Beograd.
Neke opštine uspevaju da u okviru svojih redovnih troškova izdvoje sredstva i za čišćenje divljih deponija, dok druge tvrde da zbog njihovog velikog broja to finansijski nisu u stanju.
Slavica Vitorović, šef odseka komunalne inspekcije i izvršenja iz opštine Palilula kaže da na teritoriji ove opštine postoji više lokacija na kojima se formiraju divlje deponije. Prema podacima Agencije od 2017. do početka ove godine na Paliluli je prijavljeno 59 divljih deponija. Problem kod čišćenja je nedostatak novca, tvrde iz opštine.
- S obzirom na teritorijalnu veličinu opštine, kao i veliki broj deponija nema dovoljno finansijskih sredstava za njihovo uklanjanje - kaže za Blic Vitorović.
Na pitanje kolika su sredstva koja je opština Palilula dobila za ovu namenu za svaku u predhodnih pet godina, iz ove opštine kažu da je proteklih pet godina za te namene opredeljeno oko sedam miliona.
Iz Sekretarijata za finansije Beograda objašnjavaju da u odluci o budžetu koju opštine same prave treba da predvide i troškove za uklanjanje divljih deponija. Oni navode da od ukupnog budžeta koje opštine dobiju, na plate otprilike ide od 30 do 40 odsto.
- Ne prenosimo mi njima novac samo za plate i troškove zaposlenih, već i za finansiranje svih poslova za koje su oni nadležni - kažu iz Sekretarijata.
Foto: printscreen
I građani treba da se uključe
Uključivanje građana
Oko petine stvorenog komunalnog otpada u zemlјi ne sakuplјa se na organizovan način, već završava na jednoj od divlјih deponija, procena je Agencije za zaštitu životne sredine.
Institucije su u rešavanje ovog problema pokušale da uključe i građane.
Prijavite deponiju
Svako može da prijavi divlju deponiju u svojoj okolini – lično, telefonom, mejlom, kao i kroz aplikaciju "Ukloni divlju deponiju" koju je napravila SEPA. Dovoljno je samo da je slikaju i napišu gde se nalazi, a podaci se automatski šalju u bazu Agencije.
Ove prijave dostupne su i opštinama koje mogu da reaguju kada vide novu divlju deponiju na svojoj teritoriji.
Iako prikuplja podatke o nesanitarnim i divljim deponijama, Agencija nema nadležnost nad njihovim uklanjanjem, već je uklanjanje divljih deponija u nadležnosti jedinica lokalnih samouprava.
Međutim, sa aplikacije se ne brišu one koje su očišćene, a kako su iz Agencije objasnili to "informatički nije moguće", jer bi zahtevalo da jedinice lokalne samouprave (JLS) stalno dopunjavaju podatke o svojim aktivnostima na uklanjanju divljih deponija. Tako se stiče utisak da su sve na mapi i dalje aktivne, iako su neke možda već i uklonjene.
Da je nedostatak povratne informacije problem, smatra nekadašnji načelnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Dejan Lekić.
- Bilo bi dobro kada kliknete na tu tačku na aplikaciji tamo kaže šta se dogodilo sa tim. Dobija se utisak učešća javnosti, svakome je drago da učestvuje u tome i to je to, to je kraj. Smisao prikupljanja te informacije nije da je samo prikupite, već da se nešto po tom pitanju uradi - navodi Lekić.
Foto: RINA
Deponije loše utiču i na zdravlje
Opštine (ne) prijavljuju deponije
Prema podacima koje su dostavile opštine, u 2020. godini u Srbiji je postojalo više od 2.600 divljih deponija. U velikom broju slučajeva, odnosno na skoro 1.750 lokacija, čišćenje nije izvršeno ni jednom .Prema prikupljenim podacima ove Agencije, najviše prijavljenih deponija za period u proteklih pet godina je na oštini Obrenovac, 152 do kraja aprila ove godine. Pre pet godina u Obrenovcu nije prijavljena nijedna divlja deponija.Najbolje stanje je na opštini Vračar, koja godinama nije imala nijednu prijavljenu deponiju do ove, kada su prijavljene tri.
Kako divlje deponije mogu da ugroze naše zdravlje
Dušan Vasiljević kaže da svaka deponija na više načina može negativno da utiče na naše okruženje.
- Najpre imamo ocedne vode koje prodiru kroz zemlju i odlaze kroz podzemne vode, one truju dakle zemljište i vode. I ako se tu nalazi neko izvorište ili reka to se cedi u te vodotokove i truje ljude. Zatim, ako dođe do požara, dolazi do oslobađanja metana, a onda i do oslobađanja materija koje su kancerogeni- objašnjava Vasiljević.
Treća opasnost je, dodaje on, raznošenje đubreta koje može da ode na poljoprivredu, na biljke koje se kasnije koriste u ishrani.
Da divlje deponije mogu biti opasne slaže se i Dejan Lekić.
- To su proizvodi koji nakon upotrebe postaju opasan otpad kao što su akomulatori, baterije, led sijalice. Vi nikome ne možete da garantujete kada gori Vinča ili neka druga deponija, da na tom mestu nije nešto od čega on može da umre u narednih pet godina. To je strašno - objašnjava Lekić za Blic.
Vasiljević smatra da je problem i to što mi nemamo pouzdan podatak, uopšte koliko otpada ima u Srbiji, odakle dolazi i šta se sa njim na kraju dešava.
Kazna i podsticaj
Moguće rešenje je kaznena politika koja važi za sve. Dakle, ako se baci na nepropisano mesto, sledi kazna, ali takođe može da postoji podsticaj da se to da negde i da se od toga ima korist. Znači,osim kazne mora da postoji i podsticaj, jer kazna nije dovoljna, smatra Vasiljević.
Jedina legalna deponija u Beogradu na koju bi trebalo da se odnosi sav otpad je u Vinči, kojom upravlja kompanija Beo Čista Energija.
Sve vrste đubreta građani mogu tamo odložiti preko JKP Gradska čistoća, uz određenu naknadu. Nekada su te akcije i besplatne, kao što je to za odnošenje kabastog smeća sakog prvog vikenda u mesecu.
Što se cene tiče, evo jednog primera - za odnošenje kabastog smeća nakon renoviranja kupitala, platili biste oko 1.500 dinara. Zanemarljivo u odnosu na 2.000, 3.000 evra koliko košta renoviranje kupatila. A koliko ste time doprineli životoj sredini i lepoti grada- neprocenjivo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Idealno mesto za sve koji žele da se upoznaju sa najatraktivnijim destinacijama iz Srbije i regiona, ali i njihovim manifestacijama i lokalno autentičnim gastronomskim specijalitetima
Za Rusiju nije najvažnije uništavanje američkih sistema Patriot, niti obaranje britanskih krstarećih raketa Storm Šedou ili dansko-holandskih lovaca F-16, već uništavanje NATO komandih centara, izjavio je pukovnik Sergej Hatiljov, bivši načelnik štaba raketnih PVO-snaga Rusije.
Rusija je objavila da će privremeno prekinuti svoje učešće u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), optuživši je za "rusofobiju" i "diskriminaciju". Ove deklaracije usvojile su obe doma ruske skupštine.
Čuli smo danas kako kriminalac Đilas mašta o tome kako bi mogao da pobedi Vučića. I na sve to što smo čuli od ovog tajkuna naš narod bi rekao samo jedno - lupi i ostade živ, saopštila je danas Nevena Đurić potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke.
Odbornici Skupštine opštine Prijepolje doneli su odluku da za izuzetan doprinos razvoju i afirmaciji Opštine Prijepolje u oblasti ekonomskog razvoja, infrastrukturnih projekata, podrške lokalnoj zajednici i unapređenju političkog dijaloga da se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću dodeli priznanje „Počasni građanin“ Opštine Prijepolje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić, sastao se danas u Banjaluci sa ministrom saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljkom Čubrilović, a zatim su zajedno obišli radove na deonici Bijeljina-Rača, budućeg auto-puta Beograd - Sarajevo, jednog od dva koja će povezati Srbiju i Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu.
Podrška eksploataciji litijuma u Srbiji na bazi najviših ekoloških standarda. Podrška ogromnoj razvojnoj šansi Srbije i projektu Rio Tinto, izjavio je danas Krsto Janjušević član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Gosti "Info večeri" Informer TV bili su pisac Dejan Lučić i književnica i novinarka Mara Knežević Kern. Oni su govorili na temu globalizma, odnosno takozvane "zelene agende".
Rusko-ukrajinski sukob je ušao u 861. dan. Gosti "Rata uživo", analitičari profesor dr Stevica Deđanski i Saša Borojević analizirali su situaciju na frontu tog rata, kao i brojne druge svetske teme.
Spoljnopolitički komentator i novinar Žarko Rakić i pukovnik u penziji Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak bili su gosti Informerovog "Info dana". Komentarisali su, između ostalog, trenutnu situaciju na Bliskom istoku, kao i priče o mogućem napadu Izrael na Liban.
Gost "Info dana" Informer TV bio je diplomirani inženjer Goran Marjanović. On je govorio o nedavnim vremenskim nepogodama, ali i o mogućnosti da su one bile stvorene od strane ljudskog faktora.
Pre više od četiri meseca, 23-godišnji MMA borac Stefan Savić brutalno je ubijen na Dorćolu, kada su ga napali i nožem izboli, kako se sumnja, Vasilije Gačević i Marko Daničić.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal danas je saslušan A. H. iz Novog Pazara, zbog sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Crno-beli na startu "Bratskog kupa" u Moskvi izbegli poraz u regularnom delu, pošto su u samom finišu izjednačili na 2:2, a onda na krilima sjajnog golmana slavili nakon penal serije sa 4:2.
Redžep Tajip Erdogan još jednom je demonstrirao svoje majstorstvo političke fleksibilnosti. Na susretu sa Vladimirom Putinom na marginama samita ŠOS u Astani, Erdogan je pozvao ruskog lidera u Tursku. On je obećao da će Turska naručiti izgradnju nove nuklearne elektrane od Rusije, da će kupovati više prirodnog gasa i da će generalno povećati bilateralni trgovinski promet na 100 milijardi dolara.
Vladimir Zelenski zahtevao je od bivšeg američkog lidera Donalda Trampa da javno objavi svoj plan za brzo okončanje sukoba u Ukrajini. On želi da bude siguran da njegova ideja ne uključuje „kršenje suvereniteta" zemlje.
Rebeka Lajet (44) je posle prvog deteta shvatila da želi mnogo dece. Njena želja se ostvarila, a ono što sve intrigira jeste to kako je moguće da je i dalje tako zgodna. Odgovor je jednostavniji nego što možete da zamislite.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.